Zašto je Kašmir jedno od najosjetljivijih mjesta na svijetu i zbog čega je toliko važan?

Kašmir, planinska regija smještena u podnožju Himalaja, već više od sedamdeset godina predstavlja jednu od najkompleksnijih geopolitičkih tačaka na svijetu. Nakon raspada Britanske Indije 1947. godine, Kašmir je postao predmet višedecenijskog spora između dvije susjedne nuklearne sile – Indije i Pakistana.

Iako većinski muslimanska, regijom je u trenutku podjele upravljao hinduistički vladar, što je izazvalo prvi rat između Indije i Pakistana već iste godine. Sukob je završio 1948. godine bez jasnog rješenja, a linija prekida vatre uspostavljena 1949. godine podijelila je regiju na dvije zone kontrole – indijsku i pakistansku.

Linija kontrole i kompleksna podjela teritorije

Danas je Kašmir podijeljen između tri države – Indije, Pakistana i Kine. Indija upravlja najvećim dijelom teritorije uključujući Džamu i Kašmir te planinsku oblast Ladakh, dok Pakistan kontroliše regije Azad Kašmir i Gilgit-Baltistan. Kina, s druge strane, drži kontrolu nad Aksai Chin područjem koje i Indija smatra svojim dijelom.

Granica između indijskog i pakistanskog dijela poznata je kao Linija kontrole (LoC). Iako nije međunarodno priznata kao zvanična granica, ona je stvarna razdjelnica između teritorija pod upravom dviju država. LoC je često mjesto sukoba, a nadzor nad njom vrše i snage UN-a.

Zašto je Kašmir strateški važan?

Kašmir ima ključni geopolitički značaj zbog svoje lokacije i prirodnih resursa. Rijeka Ind, koja teče kroz regiju, od vitalnog je značaja za Pakistan jer osigurava vodu za poljoprivredu i svakodnevnu upotrebu. Iako je 1960. godine potpisan Sporazum o vodama iz Indusa između Indije i Pakistana, strahovi da bi Indija mogla ograničiti dotok vode i dalje postoje.

Za Indiju, kontrola nad Kašmirom ima stratešku vrijednost jer osigurava dubinu u odbrani i mogućnost praćenja graničnih zona, posebno u visoko planinskim područjima kao što su Siachen i Ladakh. Osim toga, zbog prisustva triju nuklearnih sila u regiji, svaka eskalacija sukoba nosi potencijalno katastrofalne posljedice, piše index.hr.

Kašmir danas: Sukobi, tenzije i ljudske žrtve

Sukobi u Kašmiru nisu stvar prošlosti. I danas se bilježe oružani incidenti, protesti i političke tenzije. Procjenjuje se da je tokom posljednjih trideset godina u sukobima poginulo više od 40.000 ljudi, a milioni su pogođeni nasiljem i nesigurnošću. Uprkos pozivima međunarodne zajednice na smirenje tenzija i održavanje referenduma, konačno rješenje još uvijek nije na vidiku.

Kašmir ostaje regija visokog rizika i potencijalnog međunarodnog konflikta, a istovremeno i simbol borbe za samoodređenje naroda koji žive na tom području.