Evo kako da spriječite antraknozu jagode jedna od najopasnijih bolesti koja može izazvati velike gubitke
U proizvodnji jagoda, jedna od najopasnijih bolesti koja može izazvati velike gubitke je antraknoza. Ova bolest se javlja širom svijeta, a kod nas može izazvati štetu i do 80% uroda ako se ne prepozna i ne suzbije na vrijeme. Antraknozu uzrokuju gljivice iz roda Colletotrichum, među kojima su najzastupljenije vrste C. acutatum, C. fragariae i C. gloeosporioides.
Koje sorte su najosjetljivije?
Prema riječima stručnjaka za zaštitu bilja, pojedine sorte jagoda koje se često uzgajaju u našim krajevima pokazuju posebnu osjetljivost na ovu bolest. Među njima se izdvajaju Marmolada, Elsanta, Miss, Arosa i Raurica. U godinama s povoljnim uvjetima za razvoj bolesti, štete mogu biti razorne.
Kako prepoznati simptome antraknoze?
Bolest se u početku manifestira kao palež cvjetova. Ubrzo se pojavljuju tamne pjege i na listovima, lisnim drškama i peteljkama plodova. Na stabljici izaziva trulež, što dodatno slabi biljku. Kod plodova, simptomi su najizraženiji tokom sazrijevanja: pojavljuju se tamnosmeđe vlažne pjege koje s vremenom postaju crne i stvaraju udubljenja nepravilnog oblika.
Način širenja i preživljavanja bolesti
Glavni izvor zaraze je zaražen sadni materijal. Gljivice prezimljuju u tkivima biljke kao micelij, a tokom proljeća, u toplim i vlažnim uslovima, formiraju se spore (konidije) koje uzrokuju nove infekcije. Kišne kapi dodatno pomažu u širenju spora po nasadu. Spore mogu preživjeti u zemljištu i do devet mjeseci, što dodatno komplikuje borbu protiv bolesti.
Optimalni uslovi za širenje bolesti
Infekcija se najlakše ostvaruje kada su temperature između 15 i 30 °C, a idealan raspon je od 26 do 28 °C. Upravo zato je antraknoza posebno opasna u proljetnim i ljetnim mjesecima kada su uslovi za njen razvoj najpovoljniji.
Preventivne mjere i zaštita nasada
Uspješno suzbijanje antraknoze zahtijeva kombinaciju agrotehničkih i hemijskih mjera:
- Sadnja zdravog sadnog materijala – ključno je osigurati da biljke nisu već zaražene.
- Odabir otpornijih sorti – iako nijedna sorta nije potpuno otporna, neke imaju veću toleranciju.
- Plodored – preporučuje se trogodišnji razmak između uzgoja jagoda na istoj parceli.
- Umjerena prihrana azotom – prekomjerna prihrana azotnim gnojivima može potaknuti osjetljivost biljaka na bolesti.
Hemijska zaštita nasada
Tokom vegetacije, nasade je preporučljivo tretirati preparatima na bazi bakra, posebno u ranim fazama rasta. Ako se bolest pojavi, preporučuje se primjena fungicida koji sadrže aktivne tvari kao što su kaptan, boskalid, piraklostrobin i azoksistrobin. Tretman je najučinkovitiji u početnim fazama bolesti – kada se pjege tek počinju pojavljivati na lisnim drškama.
Antraknoza je ozbiljna prijetnja za proizvodnju jagoda i zahtijeva pravovremeno prepoznavanje simptoma te odlučnu primjenu mjera zaštite. Korištenjem zdravog sadnog materijala, održavanjem odgovarajućeg plodoreda i pravilnom primjenom fungicida, moguće je značajno smanjiti rizik od infekcije i osigurati kvalitetan i zdrav urod.