Ovo je drvo kojeg gotovo više da nema, a tako je ljekovito: Generacije su jele njegove plodove i svi su bili zdravi
Nekada su ravničarski predjeli bili nezamislivi bez dudova. Djeca su obožavala slatke plodove ovog drveta, ostavljajući tragove crvenih ili crnih stopala dok su bosonogi trčali po opalim plodovima.
Jata gusaka također su uživala u dudovima.
Međutim, danas je slika drugačija. Dudovi su postali rijetkost, a rasadnici mladih dudova, tzv. dudari, skoro da ne postoje.
Bijeli Dud (Morus alba L., Moraceae)
Bijeli dud je drvo koje može narasti do 20 metara, sa okruglom krošnjom. Mladi izdanci i lisne peteljke obiluju mliječnim sokom. Listovi su široko jajasti, goli i nazubljeni. Plodovi duda, poznati kao dudinje, mogu biti bijele, ružičaste, crvene ili crveno-crne boje. Vjeruje se da bijeli dud potiče iz Kine, gdje se uzgajao zbog lišća kojim se hrane svilene bube, kao i zbog slatkih plodova.
Crni Dud (Morus nigra L., Moraceae)
Crni dud može narasti više od 20 metara. Ima debelo, široko jajasto lišće koje je hrapavo i dlakavo sa naličja. Muški i ženski cvjetovi formiraju rese iz kojih se razvijaju sočne dudinje crno-ljubičaste do crne boje. Plodovi crnog duda su gotovo dvostruko veći od bijelog. Porijeklo vodi iz Irana i Avganistana, odakle je prenijet u druge krajeve zbog svojih slatkih plodova.
Upotreba u narodnoj medicini
Iako dud nema veliki značaj u savremenoj fitoterapiji, u narodnoj medicini se koristi plod (Mori nigrae fructus), kora korijena (M.nigri radicis cortex) i list (Mori nigri folium) crnog duda. Zreli plodovi se koriste za pravljenje sirupa, dok se mladi i zdravi listovi suše i koriste preko ljeta.
Ljekovita svojstva
Plod: Blago sredstvo za iskašljavanje i protiv zatvora.
Kora korijena: Koristi se kao purgativ.
List: Služi kao adstringens, za površinsko skupljanje kože i sluzokože. Narod vjeruje da snižava koncentraciju šećera u krvi.
Od zrelih crnih dudinja pravi se sirup (Sirupus mororum) koji se koristi za ispiranje usta i grla, kao osvježavajući napitak kod groznica, i kao blago sredstvo za iskašljavanje i izazivanje stolice. Ovaj sirup se ranije pravio i u apotekama i bio je dio nekih farmakopeja.
Kulinarstvo i upotreba
Plodovi duda, kako bijeli tako i crni, koriste se u ishrani, za pravljenje soka, kompota, slatkog, sirupa i pekmeza. Jedu se svježi ili osušeni, a služe i kao hrana živini. Od fermentisanih zrelih dudinja peče se rakija dudovača. Osušene dudinje mogu se mljeti i dodavati tijestu za kolače. Dudovo drvo koristi se za drvorez, stolariju, izradu kaca, bačvi i buradi.
Uprkos smanjenju broja dudova, njihova vrijednost u narodnoj medicini i kulinarstvu ostaje neprocjenjiva.