Mršajte dok jedete: Čuveni doktor podijelio trik sa vodom koji pomaže da se kilogrami ne lijepe

Kada jedemo polako, dajemo našem tijelu dovoljno vremena da procesira hranu i registrira sitost. Hrana koja stigne do tankog crijeva aktivira receptore koji šalju signale mozgu da smo pojeli dovoljno, što obično traje oko 30-40 minuta nakon početka obroka.

Ovaj proces omogućava tijelu da osjeti sitost prije nego što prejedemo.

Studija iz 2018. godine

Ova studija je uključila gotovo 60.000 učesnika i otkrila da osobe koje jedu sporije imaju 42% manju vjerovatnost da postanu pretili. Sporije jedenje omogućava bolju kontrolu unosa kalorija, jer osjećaj sitosti dolazi prije nego što unesemo previše hrane.

Istraživanje iz 2023. godine

Profesor Tim Spector i tim Zoe za ishranu otkrili su da brzo jedenje može dovesti do povećanog unosa hrane i rasta nivoa šećera u krvi. Brzo jedenje ne dopušta tijelu dovoljno vremena da osjeti sitost, što može rezultirati prejedanjem i negativnim utjecajem na nivo šećera u krvi.

Savjeti dr. Mozlija za sporije jedenje:

Jedite za stolom: Sjedite za stol dok jedete umjesto da jedete stojeći ili ispred televizora. Ovo vam pomaže da se fokusirate na hranu i usporite tempo obroka. Fokusiranje na obrok može poboljšati svjesnost o količini hrane koju unosite.

Izbjegavajte ultra-prerađene obroke:

Kućni obroci bogatiji su vlaknima i zahtijevaju više vremena za žvakanje, što prirodno usporava brzinu jedenja. Prerađeni obroci su često lako probavljivi i ne zahtijevaju puno žvakanja, što može dovesti do bržeg jedenja i prejedanja.

Pijte vodu između zalogaja:

Gutljaj vode između zalogaja može pomoći da se uspori brzina jedenja i da se osjeti sitost prije završetka obroka. Voda može dodatno napuniti želudac, što doprinosi osjećaju sitosti.

Prednosti sporijeg jedenja:

Bolja kontrola tjelesne težine: Sporije jedenje može pomoći u smanjenju unosa kalorija, što olakšava održavanje ili gubitak tjelesne težine.

Prevencija dijabetesa tipa 2: Usporavanjem tempa jedenja i boljom kontrolom nivoa šećera u krvi, smanjuje se rizik od razvoja dijabetesa tipa 2.

Poboljšan odnos s hranom: Svjesno jedenje može poboljšati naš odnos s hranom, čineći obroke prijatnijim i smanjujući emocionalno prejedanje.

Implementacijom ovih savjeta u svakodnevne navike, moguće je postići bolje upravljanje tjelesnom težinom i unaprijediti cjelokupno zdravlje.