Mapa koja prikazuje kada mladi u Evropi napuštaju kuću svojih roditelja, iznenadit ćete se kad vidite Hrvatsku
Na društvenim mrežama, poput Instagrama i TikToka, nedavno je postala viralna jedna zanimljiva mapa Evrope koja prikazuje prosječnu dob u kojoj mladi ljudi napuštaju roditeljski dom. Ovi podaci su privukli veliku pažnju javnosti, jer otkrivaju značajne razlike među državama kada je u pitanju osamostaljivanje mladih – i često odražavaju dublje društvene, ekonomske i kulturološke faktore.
Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, prosječna dob u kojoj mladi odlučuju napustiti dom svojih roditelja iznosi 30 godina. Ova brojka Bosnu i Hercegovinu svrstava među zemlje u kojima se mladi najduže zadržavaju u porodičnom okruženju, što je često posljedica kombinacije ekonomskih izazova, tradicionalnog načina života i snažnih porodičnih veza koje su karakteristične za ovaj dio Evrope.
Zanimljivo je da isti prosjek godina imaju i Italija i Portugal – zemlje sa sličnim socioekonomskim obrascima, gdje porodična povezanost i usporen ekonomski napredak mladih često igraju ključnu ulogu u odgađanju osamostaljivanja.
Na samom vrhu liste – odnosno među zemljama u kojima mladi najkasnije napuštaju roditeljski dom – nalazi se Crna Gora s prosjekom od čak 33 godine. Odmah iza slijedi Hrvatska s 32 godine, dok je Bosna i Hercegovina treća s već pomenutih 30. Ove brojke otkrivaju duboko ukorijenjene obrasce života na Balkanu, gdje se osamostaljivanje često veže uz sklapanje braka ili sticanje stabilnog zaposlenja, što mnogima dolazi kasnije u životu.
S druge strane, na potpuno suprotnom kraju spektra nalaze se nordijske zemlje, gdje se mladi osamostaljuju znatno ranije. U Švedskoj, prosječna dob napuštanja roditeljskog doma je svega 17 godina – najniža u Evropi. Norveška slijedi s prosjekom od 20 godina, Danska s 21, a Finska s 22 godine. Ove brojke odražavaju snažan sistem socijalne podrške, visok nivo ekonomske stabilnosti i kulturološke vrijednosti koje naglašavaju individualizam i rano preuzimanje odgovornosti.
U ostatku Balkana situacija je slična kao u BiH. U Srbiji, mladi se osamostaljuju u prosjeku sa 29 godina, dok Albanija, Sjeverna Makedonija, Grčka i Bugarska dijele isti prosjek od 28 godina. Sve su to zemlje koje dijele slične ekonomske izazove, kao i društvenu klimu koja potiče ostanak u roditeljskom domu dok se ne ostvare ključni životni ciljevi.
Među državama u kojima se mladi najranije osamostaljuju, pored već pomenute Švedske, nalaze se i Belgija, Island i Estonija, sve s prosjekom od 23 godine. Jasno je da rana ili kasna dob napuštanja roditeljskog doma nije isključivo pitanje lične odluke – ona odražava širi društveni kontekst i mogućnosti koje mladi imaju u svojoj zemlji.