Najnovija istraživanja pokazala da jedenje ove hrane dovodi do povećanog rizika od Parkinsonove bolesti
Najnovije naučno istraživanje donosi zabrinjavajuće vijesti koje povezuju našu ishranu s rizikom od ozbiljnih neuroloških oboljenja. Naime, studija je otkrila da osobe koje redovno konzumiraju ultra-prerađenu hranu imaju gotovo trostruko veći rizik od razvoja Parkinsonove bolesti. Ovo alarmantno otkriće naglašava potencijalno štetan uticaj moderne, industrijski procesuirane hrane na zdravlje našeg mozga i nervnog sistema. Važno je razumjeti koje namirnice spadaju u ovu kategoriju i kako njihova redovna konzumacija može ugroziti naše dugoročno zdravlje.
Šta je ultra-prerađena hrana i zašto je opasna?
U kategoriju ultra-prerađene namirnica i pića spada širok spektar proizvoda koji su prošli kroz intenzivne industrijske procese i često sadrže brojne umjetne aditive, šećere, soli i nezdrave masti. Primjeri uključuju: smrznuta gotova jela, zaslađene pahuljice za doručak, instant supe i rezanci, voćni jogurti s dodanim šećerima i umjetnim aromama, meso uzgojeno u laboratoriji, sladoled, čips, keks, gazirana bezalkoholna pića i mnoge druge slične proizvode. Ovi proizvodi su često nutritivno siromašni, a bogati kalorijama i nezdravim sastojcima koji mogu negativno uticati na naše zdravlje.
Veza između ultra-prerađene hrane i Parkinsonove bolesti
Tim kineskih naučnika sproveo je detaljno istraživanje koje je otkrilo značajnu vezu između konzumacije ultra-prerađene hrane i povećanog rizika od razvoja ranih znakova Parkinsonove bolesti. Studija je pokazala da su ljudi koji su konzumirali 11 ili više “porcija” ultra-prerađene hrane dnevno imali čak 2,5 puta veću vjerovatnoću da će razviti rane simptome ove neurodegenerativne bolesti u poređenju s onima koji su jeli tri ili manje “porcija” dnevno. Važno je napomenuti da se jedna “porcija” može odnositi na relativno male količine, poput jedne limenke gaziranog pića ili jedne kašike kečapa, što ilustruje koliko lako se može premašiti preporučeni unos.
Rani simptomi Parkinsonove bolesti i uticaj ishrane
Najraniji znakovi Parkinsonove bolesti uočeni u istraživanju uključivali su probleme sa spavanjem, osjećaj hroničnog umora, probavne smetnje poput zatvora i smanjenu sposobnost čula mirisa. Istraživači sugerišu da ključnu ulogu u ovom povećanom riziku igraju umjetni aditivi koji se često nalaze u ultra-prerađenoj hrani. Ovi aditivi mogu izazvati upalu i oksidativni stres u organizmu, procese koji su poznati po svom štetnom uticaju na neurone u mozgu odgovorne za proizvodnju dopamina, neurotransmitera koji ima ključnu ulogu u kontroli pokreta. Oštećenje ovih neurona je centralni mehanizam u razvoju Parkinsonove bolesti.
Uticaj na crijevni mikrobiom
Pored direktnog oštećenja neurona, ultra-prerađena hrana se brzo apsorbuje u krvotok, što može negativno uticati na crijevni mikrobiom, složenu zajednicu mikroorganizama koja živi u našim crijevima i koja je sve više prepoznata po svojoj važnoj ulozi u komunikaciji između crijeva i mozga (tzv. osa crijeva-mozak). Disbalans u crijevnom mikrobiomu, uzrokovan unosom nezdravih sastojaka iz ultra-prerađene hrane, može dodatno doprinijeti neuroinflamaciji i povećati ranjivost na neurodegenerativne bolesti poput Parkinsonove. Održavanje zdravog crijevnog mikrobioma kroz uravnoteženu ishranu bogatu vlaknima i fermentisanom hranom može biti važan faktor u prevenciji neurodegenerativnih oboljenja.
Važnost zdrave ishrane za zdravlje mozga
Jedan od autora istraživanja, doktor Xiang Gao, naglasio je presudnu ulogu pravilne ishrane za dugoročno očuvanje zdravlja mozga: “Zdrava ishrana je od izuzetne važnosti jer je direktno povezana s manjim rizikom od neurodegenerativnih bolesti. Izbor namirnica koje danas pravimo ima značajan uticaj na zdravlje našeg mozga u budućnosti.” Rezultati ovog značajnog istraživanja objavljeni su u renomiranom naučnom časopisu Neurology, što dodatno potvrđuje njegovu relevantnost i važnost za javno zdravlje. Ovo istraživanje služi kao snažno upozorenje o potencijalnim opasnostima redovne konzumacije ultra-prerađene hrane i naglašava važnost izbora svježih, minimalno obrađenih namirnica za očuvanje zdravlja našeg mozga i smanjenje rizika od ozbiljnih neuroloških oboljenja u kasnijem životu.