Vjerovali ili se, od slomljenog srca se može umrijeti: Zašto je sindrom slomljenog srca koban za muškarce!

Takotsubo kardiomiopatija, poznata i kao sindrom slomljenog srca, predstavlja iznenadno slabljenje srčanog mišića koje obično nastaje uslijed intenzivnog emocionalnog ili fizičkog stresa. Događaji poput prekida intimnog odnosa ili gubitka voljene osobe mogu biti okidači ovog stanja. Novo istraživanje objavljeno u uglednom časopisu Journal of the American Heart Association (JAHA) donosi značajna saznanja o različitim ishodima ovog sindroma kod muškaraca i žena.

Studija je otkrila alarmantan podatak: muškarci imaju dvostruko veću vjerojatnost smrtnog ishoda od sindroma slomljenog srca u usporedbi sa ženama. Prema nalazima, stopa smrtnosti kod muškaraca iznosi značajnih 11,2 posto, dok je kod žena znatno niža i iznosi 5,5 posto, kako prenosi People. Ovi podaci naglašavaju važnost razumijevanja specifičnih faktora rizika i ishoda povezanih s ovim stanjem kod različitih spolova.

Iako se simptomi takotsubo kardiomiopatije mogu preklapati sa simptomima srčanog udara, uključujući bol u prsima, otežano disanje i osjećaj malaksalosti, samo stanje ima drugačiju patofiziologiju. Iako točni uzroci nisu u potpunosti razjašnjeni, prevladava mišljenje u znanstvenim krugovima da ključnu ulogu igra nagli val hormona stresa, poput adrenalina, koji može dovesti do privremenog suženja krvnih žila srca, kako objašnjava Mayo Clinic. Ove spoznaje su ključne za daljnje razumijevanje i liječenje ovog kompleksnog medicinskog stanja.

Kobne posljedice sindroma slomljenog srca i spolne razlike u ishodima

Posljedice takotsubo kardiomiopatije mogu biti izuzetno ozbiljne i potencijalno kobne. Prema detaljnoj analizi istraživanja objavljenog u JAHA, značajan postotak oboljelih suočio se s teškim komplikacijama. Naime, 6,6 posto pacijenata preminulo je uslijed kardiogenog šoka, 35,9 posto razvilo je zatajivanje srca, 20,7 posto doživjelo je fibrilaciju atrija, 5,3 posto pretrpjelo je moždani udar, a 3,4 posto doživjelo je srčani zastoj. Ovi statistički podaci jasno ilustriraju ozbiljnost ovog medicinskog stanja.

‘Dosljedno primjećujemo da muškarci rjeđe obolijevaju od sindroma slomljenog srca, ali kada se to dogodi, posljedice su značajno teže’, istaknula je dr. Harmony Reynolds, stručnjakinja iz NYU Langone Health, u izjavi za NBC News. Ova zapažanja sugeriraju da, iako je incidencija niža kod muškaraca, njihova ranjivost na ozbiljne komplikacije i smrtni ishod je veća, što zahtijeva poseban klinički pristup i daljnja znanstvena istraživanja.

Analiza obuhvaćena studijom uključivala je podatke za gotovo 200.000 odraslih pacijenata hospitaliziranih u Sjedinjenim Američkim Državama u razdoblju od 2016. do 2020. godine. Zanimljivo je da, unatoč većoj sklonosti muškaraca ka smrtnosti, sindrom slomljenog srca češće pogađa žene – čak 83 posto zabilježenih pacijenata bile su žene. Kod ženske populacije, stopa smrtnosti iznosila je 6,5 posto, bez značajnijeg poboljšanja tijekom promatranih godina. Ovi demografski podaci pružaju važan kontekst za razumijevanje prevalencije i ishoda ovog sindroma.

Društvena podrška kao ključni faktor: Objašnjenje zašto muškarci imaju lošije ishode

Dr. Mohammad Movahed sa Sveučilišta u Arizoni ponudio je potencijalno objašnjenje za uočene razlike u ishodima između spolova. Istaknuo je kako muškarci često rjeđe traže i koriste društvene mreže i emocionalnu podršku u suočavanju sa stresnim životnim događajima, što bi moglo značajno doprinijeti lošijim ishodima kod sindroma slomljenog srca. Ova perspektiva naglašava važnost psihosocijalnih faktora u oporavku od ovog medicinskog stanja.

‘Ako stres koji je inicijalno izazvao sindrom ne nestane ili se ne adresira na adekvatan način, on nastavlja negativno utjecati na srce i smanjuje šanse za potpun oporavak’, objasnio je dr. Movahed za NBC News. Njegova izjava podcrtava kritičnu ulogu upravljanja stresom i emocionalne dobrobiti u liječenju i rehabilitaciji pacijenata sa takotsubo kardiomiopatijom. Nedostatak adekvatne emocionalne podrške može predstavljati značajan rizik, prenosi vecernji.hr.

Dodatno objašnjenje ponudio je i dr. Ilan Wittstein iz Johns Hopkins Medicine, sugerirajući da muškarci možda imaju višu stopu smrtnosti jer su općenito manje osjetljivi na sam sindrom. Prema njegovom mišljenju, potreban je snažniji emocionalni okidač da bi se kod muškaraca izazvala reakcija koja vodi do takotsubo kardiomiopatije, što posljedično može rezultirati težim kliničkim slikama i lošijim ishodima liječenja. Ova perspektiva ukazuje na moguće fiziološke i psihološke razlike u odgovoru na stres između spolova kada je u pitanju ovaj specifični medicinski sindrom.