Duboka istina o ljudima koji ogovaraju sve oko sebe: Šta psihologija otkriva o takvom ponašanju

Sigurno ste barem jednom sjedili u društvu u kojem je razgovor počeo sasvim bezazleno, a završio pričom o ljudima koji u tom trenutku nisu bili prisutni. Komšija, kolegica s posla, rođak, prijatelj ili čak član vlastite porodice  tema se brzo promijeni, a nečiji život postane glavna zanimacija za stolom.

U početku to može djelovati kao bezazlen razgovor. Međutim, kada primijetite da ista osoba gotovo uvijek ima nešto loše reći o svima oko sebe, prirodno se nameće pitanje: šta takvo ponašanje zapravo govori o njoj?

Psiholozi često ističu da ogovaranje nije uvijek isto. Ljudi ponekad razgovaraju o tuđim iskustvima kako bi pronašli savjet ili bolje razumjeli neku situaciju. Ali kada neko gotovo svakodnevno traži novu osobu koju će kritikovati, ismijavati ili omalovažavati, priča postaje mnogo dublja.

Najzanimljivije je to što takvi ljudi rijetko primjećuju da, govoreći o drugima, zapravo otkrivaju mnogo o sebi. Upravo tu većina napravi veliku grešku. Na to ćemo se vratiti malo kasnije.

Ljudi koji stalno ogovaraju druge često kroz tu naviku pokušavaju zadovoljiti vlastitu potrebu za pažnjom, osjećajem važnosti ili pripadnosti. Iako ogovaranje može kratkoročno povezati ljude, dugoročno narušava povjerenje i kvalitet međuljudskih odnosa.

Kada razgovor o drugima postane način života

Većina nas je barem nekada komentarisala nečiji postupak ili odluku. To je dio ljudske prirode i društvene komunikacije. Međutim, postoji velika razlika između povremenog razgovora i osobe koja gotovo svaki susret pretvori u kritiku nekoga ko nije prisutan.

Takvi ljudi često imaju spremno mišljenje o svima. Komšije nikada nisu dovoljno dobre. Kolege uvijek nešto rade pogrešno. Prijatelji donose loše odluke. Čak ni članovi porodice nisu pošteđeni.

Vremenom postaje jasno da problem više nije u ljudima oko njih, nego u obrascu koji se neprestano ponavlja.

Ogovaranje često prikriva vlastitu nesigurnost

Psiholozi često primjećuju da osobe koje se osjećaju nesigurno ponekad pokušavaju podići vlastitu vrijednost spuštajući druge. Kada govore o tuđim manama, nakratko imaju osjećaj da su uspješniji, pametniji ili bolji.

To nije svjesna odluka kod svih ljudi. Mnogi toga nisu ni svjesni.

Ali osjećaj zadovoljstva koji dobiju traje veoma kratko, pa se potreba za novim ogovaranjem brzo vraća.

Tu se krije odgovor koji mnogi ne primijete.

Priča koja se često ponavlja u kancelarijama

U gotovo svakom kolektivu postoji osoba koja uvijek zna šta se dešava kod drugih. Ko kasni na posao. Ko ima probleme u braku. Ko planira dati otkaz. Na prvi pogled djeluje kao da je jednostavno dobro informisana.

Ali zanimljivo je da ljudi s vremenom počnu biti oprezni upravo s takvom osobom. Razlog je jednostavan.

Ako danas bez zadrške govori o kolegi koji nije prisutan, mnogi se zapitaju šta će sutra pričati o njima.

Povjerenje se teško gradi, a vrlo lako izgubi.

Ljudi koji ogovaraju rijetko grade duboke odnose

Prijateljstvo i bliskost počivaju na osjećaju sigurnosti. Želimo vjerovati da osoba kojoj povjerimo svoje brige neće iste te priče sutra prepričavati drugima.

Kada neko redovno ogovara druge, nesvjesno šalje poruku da čuva vrlo malo granica.

Zbog toga ljudi često postanu ljubazni prema takvoj osobi, ali joj rijetko povjeravaju ono što im je zaista važno.

Na to ćemo se vratiti malo kasnije jer upravo ovdje mnogi pogrešno tumače ponašanje ljudi iz svoje okoline.

Porodica u kojoj svi pričaju jedni o drugima

Na jednom porodičnom ručku baka je tiho rekla unuci:

“Pazi šta pričaš pred tetkom. Sve što joj kažeš, do večeras će znati pola familije.”

Unuka se nasmijala, ali je kasnije shvatila da je to godinama bilo pravilo u njihovoj porodici. Ljudi su sjedili za istim stolom, ali su rijetko govorili iskreno jer nisu bili sigurni gdje će njihove riječi završiti.

Kada povjerenje nestane, čak i najbliži odnosi postaju površni.

Potreba da uvijek budu u centru pažnje

Neki ljudi koriste tuđe priče kao način da privuku pažnju društva. Dok drugi pričaju o svojim iskustvima, oni donose nove informacije o nečijem privatnom životu.

Na trenutak postaju najzanimljivija osoba u prostoriji.

Ali takva pažnja traje kratko. Zato ubrzo traže novu priču, novu osobu i novu temu.

Stručnjaci za međuljudske odnose često ističu da ljudi koji imaju zdravo samopouzdanje mnogo rjeđe osjećaju potrebu da vlastitu vrijednost grade na tuđim slabostima.

Najveći problem nije ono što govore o drugima

Mnogi vjeruju da je najveći problem ogovaranja to što može povrijediti osobu o kojoj se govori.

I to jeste tačno.

Ali postoji još jedna posljedica koja se mnogo rjeđe spominje.

Osoba koja stalno ogovara polako gubi ugled u očima ljudi koji je slušaju. Možda joj to niko neće otvoreno reći, ali s vremenom joj sve manje vjeruju.

Slična situacija javlja se i kod ljudi koji često kritikuju druge kako bi prikrili vlastito nezadovoljstvo. O tome smo detaljnije pisali u našem tekstu o ljudima koji uvijek pronalaze mane u drugima.

Kako reagovati kada ste okruženi takvim ljudima?

Nije uvijek moguće izbjeći osobe koje ogovaraju. Možda rade s vama, dio su porodice ili šireg kruga prijatelja.

Ono što možete učiniti jeste da ne učestvujete u razgovorima koji vrijeđaju druge i da jasno pokažete kako ne želite biti dio takvih priča.

Zanimljivo je da upravo tada mnogi promijene temu ili shvate da od vas neće dobiti podršku za širenje negativnosti.

Još važnije, na taj način gradite ugled osobe kojoj ljudi mogu vjerovati.

Ono što ljudi najčešće shvate prekasno

Način na koji govorimo o ljudima kada nisu prisutni često govori više o našem karakteru nego o njihovim postupcima. Zato nije slučajno što osobe koje ulijevaju najveće povjerenje rijetko imaju potrebu da svakodnevno komentarišu tuđe živote.

Naravno, svi ponekad pogriješimo i kažemo nešto što nije trebalo. Razlika je u tome da li nam je to izuzetak ili način života.

Možda je zato najvažnije pitanje koje sebi možemo postaviti veoma jednostavno: kada napustim prostoriju, da li će ljudi vjerovati da sam o njima govorio s istim poštovanjem s kojim razgovaram dok su prisutni?

Šta vi mislite – da li ogovaranje više govori o osobi koja priča ili o onoj o kojoj se priča? Jeste li se nekada udaljili od nekoga upravo zato što ste shvatili da ne poštuje tuđu privatnost?

Često postavljana pitanja

Zašto ljudi stalno ogovaraju druge?

Razlozi mogu biti različiti. Kod nekih je riječ o nesigurnosti, potrebi za pažnjom ili želji da se osjećaju važnije. Kod drugih ogovaranje postane navika koju ni sami više ne primjećuju.

Da li ogovaranje uvijek ima lošu namjeru?

Ne. Ponekad ljudi razgovaraju o tuđim iskustvima kako bi razumjeli određenu situaciju ili potražili savjet. Problem nastaje kada je omalovažavanje drugih postane svakodnevni obrazac ponašanja.

Kako se zaštititi od ljudi koji stalno ogovaraju?

Najbolje je ne učestvovati u takvim razgovorima, postaviti jasne granice i biti oprezan s informacijama koje dijelite s osobama koje često govore o privatnom životu drugih.

Može li ogovaranje narušiti prijateljstva?

Može. Kada ljudi izgube osjećaj da njihove riječi ostaju povjerljive, povjerenje slabi, a odnosi postaju površni i oprezniji.