Prerezali ste lubenicu i ugledali velike pukotine? Evo šta one zaista znače i kada je treba baciti

Lubenica je jedno od omiljenih ljetnih osvježenja, pa nije neobično što mnogi s nestrpljenjem čekaju trenutak kada će je prerezati. Međutim, ponekad umjesto sočnog i ujednačenog crvenog mesa dočeka ih prizor koji ih zabrine  velike šupljine, pukotine ili nepravilni kanali unutar ploda.

Takve fotografije posljednjih godina često kruže društvenim mrežama uz dramatična upozorenja da lubenicu treba odmah baciti jer je navodno opasna za zdravlje ili “prepuna hemikalija”. Zbog toga mnogi, čim ugledaju pukotine, bez razmišljanja završe cijelu lubenicu u smeću.

Međutim, stručnjaci za poljoprivredu i sigurnost hrane upozoravaju da stvari nisu tako jednostavne. Sama pojava pukotina ne znači automatski da je lubenica pokvarena niti da predstavlja rizik za konzumaciju. U većini slučajeva riječ je o prirodnoj posljedici načina na koji je plod rastao i razvijao se.

Prije nego što donesete odluku da bacite cijelu lubenicu, dobro je znati zbog čega nastaju ovakve promjene i na koje znakove zaista treba obratiti pažnju.

Zašto nastaju pukotine unutar lubenice?

Najčešći uzrok ovakvog izgleda jeste vrlo brz rast ploda. Lubenica tokom svog razvoja upija velike količine vode. Ako nakon dužeg sušnog perioda uslijede obilne padavine ili intenzivno zalijevanje, unutrašnjost ploda može početi rasti mnogo brže nego što se širi njegova kora.

Kada se to dogodi, unutrašnje tkivo jednostavno ne može ravnomjerno podnijeti naglo povećanje zapremine. Kao posljedica nastaju pukotine, šupljine ili nepravilni kanali koji mogu izgledati zabrinjavajuće, ali sami po sebi ne znače da je plod pokvaren.

Stručnjaci ovu pojavu često nazivaju unutrašnjim pucanjem ploda i ona je dobro poznata proizvođačima lubenica širom svijeta.

Nije samo voda razlog

Iako je nagla promjena u količini vode najčešći uzrok, nije jedini. Na pojavu pukotina mogu uticati i brojni drugi faktori.

• nagla promjena dnevnih i noćnih temperatura,
• neravnomjerno zalijevanje tokom uzgoja,
• veoma brzo sazrijevanje ploda,
• prezrelost lubenice,
• genetske osobine pojedinih sorti koje su prirodno sklonije stvaranju šupljina.

Zbog toga dvije lubenice koje su rasle jedna pored druge mogu izgledati potpuno različito kada ih prerežete.

Da li pukotine znače da je lubenica puna hemikalija?

Na internetu se često može pronaći tvrdnja da su velike pukotine dokaz prekomjerne upotrebe pesticida ili različitih hemijskih sredstava. Međutim, stručnjaci navode da za takvu tvrdnju ne postoje dokazi.

Pesticidi i sredstva za zaštitu bilja koriste se za zaštitu biljaka od bolesti i štetočina, ali sama pojava unutrašnjih pukotina ne predstavlja dokaz da je plod tretiran na neispravan način.

Slično važi i za tvrdnje da su pukotine posljedica ubrizgavanja različitih supstanci u plod. Takve objave uglavnom nemaju naučnu potvrdu i najčešće predstavljaju dezinformacije koje se brzo šire društvenim mrežama.

Kada lubenicu ipak ne treba jesti?

Iako pukotine same po sebi najčešće nisu razlog za zabrinutost, postoje znakovi koji jasno ukazuju da je došlo do kvarenja ploda.

Ako primijetite bilo koji od sljedećih znakova, lubenicu nije preporučljivo konzumirati:

• neugodan, kiseo ili fermentisan miris,
• sluzavu ili izrazito ljepljivu teksturu mesa,
• pojavu pjene ili sitnih mjehurića u unutrašnjosti,
• plijesan bilo koje boje,
• izraženo kiseo ili fermentisan okus.

Ovi znakovi mogu ukazivati na razvoj bakterija ili procesa fermentacije, zbog čega takvu lubenicu treba baciti.

Šta ako postoje samo šupljine?

Ako je unutrašnjost i dalje svijetlocrvena ili tamnocrvena, meso čvrsto, miris svjež i karakterističan, a okus sladak kao i obično, sama prisutnost pukotina uglavnom nije razlog za zabrinutost.

Mnogi proizvođači navode da su ovakve lubenice potpuno jestive, iako njihov izgled može djelovati neobično. Jedina razlika je u tome što zbog većih šupljina mogu nešto brže gubiti svježinu nakon rezanja.

Zbog toga ih je najbolje pojesti u što kraćem roku i čuvati u frižideru.

Kako pravilno čuvati prerezanu lubenicu?

Bez obzira na to ima li pukotine ili ne, prerezana lubenica zahtijeva pravilno čuvanje.

Najbolje ju je prekriti prozirnom folijom ili staviti u zatvorenu posudu kako ne bi upijala mirise drugih namirnica iz frižidera.

Preporučuje se da stoji na temperaturi između 2 i 5 stepeni Celzijusa te da se pojede u roku od nekoliko dana. Što duže stoji nakon rezanja, veća je mogućnost razvoja mikroorganizama koji mogu uticati na kvalitet ploda.

Može li se ovakva lubenica koristiti za sokove i voćne salate?

Ako nema nikakvih znakova kvarenja, lubenica s pukotinama može se koristiti jednako kao i svaka druga. Mnogi je upravo zbog nešto mekšeg mesa koriste za pripremu smoothieja, svježih sokova, voćnih salata ili hladnih ljetnih deserata.

Važno je jedino da prije upotrebe provjerite miris, teksturu i okus. Ako su svi pokazatelji uredni, nema razloga da plod bacate samo zbog njegovog izgleda.

Zašto nas ovakve fotografije toliko zabrinu?

Ljudi prirodno povezuju neobičan izgled hrane s mogućim kvarenjem. To je mehanizam koji nam pomaže da izbjegnemo potencijalno opasne namirnice. Međutim, nije svaka promjena izgleda znak da hrana više nije bezbjedna.

Društvene mreže dodatno pojačavaju taj osjećaj jer se uz fotografije često objavljuju dramatične tvrdnje bez provjerenih izvora. Zbog toga mnogi donose zaključke na osnovu jedne slike, a ne na osnovu stvarnih znakova kvarenja.

Najvažnije je vjerovati provjerenim pokazateljima

Kada procjenjujete da li je neka namirnica bezbjedna za jelo, mnogo su važniji miris, tekstura, okus i prisustvo plijesni nego sam izgled unutrašnjosti.

Neobične šupljine mogu izgledati zabrinjavajuće, ali u velikom broju slučajeva predstavljaju samo posljedicu prirodnog procesa rasta ploda.

Prije nego što bacite cijelu lubenicu zbog nekoliko pukotina, zastanite i provjerite pokazuje li zaista znakove kvarenja. Ako je miris svjež, meso čvrsto, okus normalan i nema plijesni ili fermentacije, velika je vjerovatnoća da je riječ samo o prirodnoj pojavi nastaloj tokom rasta. Informisane odluke ne samo da smanjuju nepotrebno bacanje hrane, već nam pomažu da razlikujemo činjenice od mitova koji se često šire internetom.