Biološki sat ne kuca svima isto: Ljudi rođeni u ovom mjesecu imaju gen za dug život

Većina ljudi vjeruje da na dužinu života najviše utječu genetika, način ishrane, fizička aktivnost i životne navike. To je u velikoj mjeri tačno. Međutim, posljednjih godina naučnici su proučavali još jedan zanimljiv detalj koji je izazvao veliko interesovanje – može li mjesec u kojem smo rođeni imati bilo kakve veze s dugovječnošću?

Na prvi pogled takva ideja zvuči neobično. Kako bi jedan datum u kalendaru mogao uticati na to koliko ćemo živjeti? Upravo zbog toga ova tema već godinama izaziva rasprave među naučnicima, ali i veliku pažnju javnosti.

Važno je odmah naglasiti da nijedan mjesec rođenja ne može garantovati dug život niti predstavlja “gen za dugovječnost”. Ipak, pojedina istraživanja sugerišu da ljudi rođeni u određenim mjesecima nešto češće dožive veoma duboku starost u odnosu na prosjek.

Stručnjaci upozoravaju da razlog vjerovatno nije sam datum rođenja, već kombinacija genetike, uslova u trudnoći, ranog razvoja i brojnih faktora iz okruženja koji mogu imati dugoročne posljedice na zdravlje.

Jedan mjesec posebno se često spominje u ovim istraživanjima.

Zašto se upravo oktobar često izdvaja?

Više epidemioloških istraživanja koja su analizirala podatke velikog broja ljudi primijetila su zanimljiv obrazac – osobe rođene u oktobru u prosjeku nešto češće dožive devedesete godine ili čak stotu godinu života u odnosu na osobe rođene u nekim drugim mjesecima.

Naučnici ipak naglašavaju da razlike nisu velike i da ih nikako ne treba tumačiti kao pravilo koje vrijedi za svakoga. Riječ je o statističkim razlikama koje se uočavaju na velikim uzorcima stanovništva.

Drugim riječima, to ne znači da će svaka osoba rođena u oktobru živjeti duže, niti da su ljudi rođeni u drugim mjesecima u nepovoljnijem položaju.

Šta bi moglo objasniti ovu pojavu?

Iako još uvijek ne postoji jedinstveno objašnjenje, naučnici imaju nekoliko teorija.

Jedna od njih odnosi se na period trudnoće. Beba koja se rodi u oktobru najveći dio razvoja u majčinoj utrobi prolazi tokom proljeća i ljeta, kada je izloženost sunčevoj svjetlosti drugačija, a dostupnost svježe hrane u mnogim dijelovima svijeta veća.

Takvi faktori mogu uticati na nivo vitamina D, kvalitet ishrane majke i druge uslove koji imaju važnu ulogu u razvoju fetusa.

Međutim, stručnjaci naglašavaju da su ovo i dalje hipoteze koje zahtijevaju dodatna istraživanja.

Genetika i dalje ima najveću ulogu

Kada se govori o dugovječnosti, genetika ostaje jedan od najvažnijih faktora.

Naučnici procjenjuju da naslijeđe može imati značajan uticaj na vjerovatnoću da osoba doživi duboku starost. Ipak, geni nisu jedini koji odlučuju o tome koliko ćemo živjeti.

Način života, kvalitet sna, ishrana, fizička aktivnost, pušenje, stres i redovni ljekarski pregledi često imaju jednako važnu, a ponekad i veću ulogu od samog genetskog nasljeđa.

Može li mjesec rođenja odrediti sudbinu?

Odgovor stručnjaka je – ne.

Psiholozi i ljekari upozoravaju da ljudi često vole tražiti jednostavna objašnjenja za veoma složene procese. Zbog toga ovakve informacije lako postanu viralne na društvenim mrežama.

Međutim, nijedan naučnik neće tvrditi da mjesec rođenja određuje koliko će neko živjeti. Dugovječnost je rezultat složenog djelovanja stotina gena, životnih navika i uticaja okoline koji se međusobno prepliću tokom cijelog života.

Zašto neki ljudi dožive stotu?

Istraživanja osoba koje su doživjele stotu godinu pokazuju nekoliko zajedničkih karakteristika.

• redovna fizička aktivnost prilagođena godinama,
• raznovrsna i uravnotežena ishrana,
• kvalitetan san,
• održavanje društvenih kontakata,
• manje izlaganje hroničnom stresu,
• izbjegavanje pušenja i prekomjernog konzumiranja alkohola,
• redovna kontrola zdravstvenog stanja.

Upravo se ovi faktori u naučnim istraživanjima mnogo dosljednije povezuju s dugim životom nego mjesec rođenja.

Biološki sat zaista ne kuca jednako kod svih

Iako se izraz “biološki sat” često koristi u svakodnevnom govoru, stručnjaci objašnjavaju da ljudi zaista stare različitom brzinom.

Neko sa sedamdeset godina može biti fizički aktivniji od osobe koja ima pedeset. Razlog nije samo genetika, već i način života koji godinama oblikuje zdravlje organizma.

Zbog toga dvije osobe rođene istog dana mogu imati potpuno različito zdravstveno stanje nekoliko decenija kasnije.

Šta možemo naučiti iz ovih istraživanja?

Iako je zanimljivo da su naučnici primijetili određene razlike među mjesecima rođenja, mnogo je važnije razumjeti njihovu poruku. Nijedan datum rođenja ne predstavlja garanciju dugog života niti razlog za zabrinutost.

Mnogo veći uticaj imaju svakodnevne odluke koje donosimo tokom godina. Način na koji jedemo, krećemo se, spavamo i brinemo o svom mentalnom zdravlju može imati mnogo snažniji efekat od bilo kojeg podatka iz rodnog lista.

Upravo zato stručnjaci savjetuju da ovakva istraživanja posmatramo kao zanimljive naučne uvide, a ne kao pravila koja određuju nečiju sudbinu.

Možda biološki sat zaista ne kuca potpuno jednako kod svih ljudi, ali ono što svakodnevno radimo za svoje zdravlje i dalje ostaje daleko važnije od mjeseca u kojem smo rođeni. Genetika može otvoriti određene mogućnosti, ali način života u velikoj mjeri određuje kako će se ta priča razvijati kroz godine.