Istraživanje otkrilo neočekivanu vezu: Vozači ovih automobila imaju najviši koeficijent inteligencije

Automobil najčešće biramo prema cijeni, pouzdanosti, izgledu, potrošnji ili jednostavno prema tome šta nam se sviđa. Ali može li marka koju vozimo otkriti nešto i o načinu na koji razmišljamo?

Upravo to pitanje pokušalo je istražiti jedno zanimljivo britansko testiranje u kojem je učestvovalo 2.000 vozača. Učesnici su rješavali test inteligencije, a njihovi rezultati potom su upoređeni prema marki automobila koju voze. Rezultat je napravio prilično neobičnu rang-listu. :contentReference[oaicite:0]{index=0}

Razlika između vrha i dna bila je mnogo veća nego što bi mnogi očekivali. Vozači marke koja je završila na prvom mjestu imali su prosječan rezultat od 115 bodova, dok su dvije marke na samom začelju zabilježile prosjek od 87.

Ipak, prije nego što vlasnici pojedinih automobila počnu slaviti ili se ljutiti, postoji veoma važna napomena: ovo istraživanje ne dokazuje da automobil određuje inteligenciju. Ono samo poredi rezultate određenog uzorka ljudi koji voze različite marke.

Drugim riječima, BMW vas neće učiniti manje inteligentnim, kao što kupovina Volva neće preko noći povećati vaš IQ. Ali rezultati su dovoljno zanimljivi da ćete vjerovatno odmah poželjeti provjeriti gdje se nalazi automobil koji vi vozite.

Prvo mjesto možda će mnoge iznenaditi

Na samom vrhu nisu završili vlasnici najskupljih sportskih automobila, luksuznih limuzina niti tehnološki najrazvikanijih modela. Najbolji prosječni rezultat ostvarili su vozači Volva – 115 bodova.

Odmah iza njih nalaze se vozači Škode s prosjekom od 113 bodova, dok su Tesla i Toyota podijelile sljedeću poziciju sa 112. Honda je također završila vrlo visoko, s prosječnim rezultatom od 111 bodova. :contentReference[oaicite:1]{index=1}

Zanimljivo je što među pet najbolje rangiranih marki imamo prilično različite automobile. Volvo se godinama povezuje sa sigurnošću, Škoda s praktičnošću i racionalnim odnosom cijene i kvaliteta, Tesla s tehnologijom, a Toyota i Honda s pouzdanošću.

Da li to nešto govori o ljudima koji ih kupuju? Moguće je da različite životne navike, prihodi, obrazovanje, dob i prioriteti utiču i na izbor automobila i na rezultate ovakvog testa. Ali samo istraživanje nije dovoljno da bi se utvrdilo šta je pravi uzrok razlika.

Kompletna lista donijela je nekoliko ozbiljnih iznenađenja

Ako želite odmah provjeriti gdje je završila vaša marka, rezultati ovog testiranja izgledali su ovako: :contentReference[oaicite:2]{index=2}

• Volvo – 115
• Škoda – 113
• Tesla – 112
• Toyota – 112
• Honda – 111
• Volkswagen – 109
• Nissan – 107
• Hyundai – 106
• Kia – 106
• Ford – 102
• Jaguar – 101
• Mercedes-Benz – 99
• Audi – 98
• Peugeot – 96
• Renault – 96
• Land Rover – 91
• Vauxhall – 90
• Fiat – 89
• BMW – 87
• Mini – 87

Posebno zanimljiva može biti činjenica da cijena automobila očigledno nije pratila rezultat. Neke marke koje se smatraju premium izborom našle su se ispod mnogo pristupačnijih proizvođača.

Škoda na drugom mjestu može biti najveće iznenađenje

Škoda je s prosječnim rezultatom od 113 bodova završila odmah iza Volva, ispred Tesle, Toyote, Honde, Volkswagena, Mercedesa, Audija i BMW-a.

To je zanimljivo upravo zato što Škoda uglavnom ne pokušava privući kupce prvenstveno statusom. Brend se često bira zbog praktičnosti, prostora, upotrebljivosti i odnosa onoga što se dobije za uloženi novac.

Moguće je zamisliti da ljudi koji automobile biraju prema praktičnim kriterijima imaju određene zajedničke karakteristike. Ali bilo bi pogrešno iz toga zaključiti da racionalan automobil automatski znači racionalnijeg ili inteligentnijeg vlasnika.

U ovom konkretnom uzorku rezultat je jednostavno bio takav: vozači Škode ostvarili su drugi najviši prosjek.

A šta se dogodilo s BMW-om?

Na drugom kraju liste našli su se BMW i Mini, čiji su vozači u ovom testiranju imali prosječno 87 bodova. Ispred njih završili su Fiat sa 89, Vauxhall sa 90 i Land Rover sa 91 bodom. :contentReference[oaicite:3]{index=3}

To je upravo dio rezultata koji je privukao najviše pažnje jer je BMW jedan od najpoznatijih premium automobilskih brendova. Ali iz toga nikako ne treba izvući zaključak da su vlasnici BMW-a generalno manje inteligentni.

Za takvu tvrdnju trebalo bi mnogo ozbiljnije istraživanje, veliki i reprezentativan uzorak, detaljno kontrolisanje faktora poput dobi, obrazovanja, prihoda i socioekonomskog statusa te jasno objašnjena metodologija testiranja.

Ovdje govorimo o zanimljivom poređenju 2.000 britanskih vozača, a ne o pravilu koje se može prenijeti na milione ljudi širom svijeta.

Zašto automobil ipak može nešto govoriti o vlasniku?

Iako marka automobila ne određuje inteligenciju, izbor vozila definitivno može biti povezan s našim prioritetima. Jedna osoba želi što nižu potrošnju. Drugoj je najvažnija sigurnost. Treća želi snažan motor, četvrta tehnologiju, a peta automobil doživljava kao statusni simbol.

Na izbor utiču i potpuno praktične okolnosti. Porodica s troje djece vjerovatno će gledati drugačiji automobil od osobe koja živi sama. Nekome ko svaki dan prelazi velike udaljenosti potrošnja može biti presudna, dok će neko ko automobil koristi uglavnom vikendom imati drugačije kriterije.

Zbog toga automobil može indirektno govoriti nešto o životnom stilu, finansijskim mogućnostima i prioritetima vlasnika. Ali ogroman je korak od toga do tvrdnje da možemo procijeniti njegovu inteligenciju samo pogledom na znak na haubi.

Skuplji automobil očigledno nije značio i bolji rezultat

Upravo je ovo možda najzanimljiviji dio cijele liste. Kada bismo unaprijed nagađali rezultate, neko bi mogao pretpostaviti da će vozači skupljih marki završiti na vrhu zbog mogućeg utjecaja prihoda i obrazovanja.

Rezultati nisu slijedili takvu jednostavnu logiku. Volvo jeste premium marka, ali se odmah iza njega našla Škoda. Toyota i Honda također su prestigle Jaguar, Mercedes-Benz, Audi, Land Rover i BMW.

To je dobar podsjetnik koliko je lako na osnovu jednog vanjskog simbola napraviti čitavu priču o osobi. Skup automobil može govoriti o nečijim finansijskim prioritetima, ali ne daje automatski odgovor o znanju, obrazovanju ili sposobnosti razmišljanja.

Ni IQ nije isto što i „koliko je neko pametan“

Još jedna stvar često se izgubi u ovakvim viralnim naslovima. IQ testovi mjere određene kognitivne sposobnosti, ali ljudska inteligencija i sposobnost uspješnog funkcionisanja mnogo su širi pojmovi.

Čovjek može biti izuzetno sposoban u poslu, imati odličnu socijalnu inteligenciju, kreativnost ili praktično razmišljanje, a da jedan standardizovani test ne obuhvati sve njegove sposobnosti.

Zbog toga ni rezultat od 115 nije potvrda da je svaki vozač Volva „genijalac“, kao što prosjek od 87 nikako ne znači da je svaki vlasnik BMW-a manje sposoban od vozača drugih marki.

Radi se o prosjecima grupa ljudi, a unutar svake od tih grupa pojedinačni rezultati mogu se veoma razlikovati.

Možda je najbolji dio istraživanja upravo reakcija koju izaziva

Ako vozite Volvo ili Škodu, vrlo je lako poželjeti ovo istraživanje odmah poslati prijateljima. Ako vozite BMW ili Mini, vjerovatno ćete mnogo prije početi tražiti nedostatke metodologije.

I upravo je to dobar primjer koliko volimo statistiku koja potvrđuje nešto pozitivno o grupi kojoj pripadamo, a koliko brzo postajemo skeptični kada rezultat nije laskav.

Zato je ovu rang-listu najbolje posmatrati prvenstveno kao zanimljivost, a ne kao način procjenjivanja ljudi na parkingu.

U ovom testiranju 2.000 britanskih vozača najbolji prosječni rezultat ostvarili su vlasnici Volva sa 115 bodova, a odmah iza njih vozači Škode sa 113. Na dnu su bili BMW i Mini sa po 87 bodova. Zanimljiva razlika svakako postoji u ovom uzorku, ali automobil koji vozite ne može odrediti koliko ste inteligentni. Zato sljedeći put kada ugledate Volvo nemojte automatski pretpostaviti da za volanom sjedi genijalac – ali vlasniku Škode možda ipak nemojte prebrzo govoriti da je automobil izabrao slučajno.