POZNATI ITALIJANSKI NAUČNIK VALTER LONGO GODINAMA PROUČAVA KAKO ŽIVJETI DUŽE: Njegova svakodnevna ishrana zasniva se na jednostavnom pravilu koje su poznavali i naši stari
Kada se govori o prehrani za dug život, lako je očekivati komplikovan jelovnik sastavljen od skupih dodataka, egzotičnih namirnica i preciznog brojanja svakog grama hrane.
Valter Longo, italijansko-američki biogerontolog i direktor Instituta za dugovječnost na Univerzitetu Južne Kalifornije, već desetljećima proučava starenje, prehranu i bolesti povezane sa starijom dobi. Njegove preporuke ipak mnogo više podsjećaju na ono što su generacije ljudi na Mediteranu jele prije nego što su police trgovina bile pune industrijski pripremljene hrane.
Osnova je jednostavna: mnogo mahunarki, povrća i cjelovitih žitarica, maslinovo ulje i orašasti plodovi, uz relativno malo hrane životinjskog porijekla.
Longo je i vlastiti način prehrane opisivao kao sličan onome kako su jeli njegovi djedovi i bake na jugu Italije.
Biljna hrana nalazi se u centru jelovnika
Longova takozvana „Longevity Diet“ nije potpuno veganska prehrana.
On je opisuje kao uglavnom biljnu, uz manje količine ribe nekoliko puta sedmično.
Glavni izvori proteina trebali bi biti grah, leća, slanutak, grašak i druge mahunarke, dok su povrće i cjelovite žitarice redovan dio obroka.
To zapravo zvuči mnogo poznatije nego što naziv „dijeta dugovječnosti“ sugeriše.
Grah, leća, kupus, sezonsko povrće, integralne žitarice, orašasti plodovi i maslinovo ulje stoljećima su bili obična hrana u mnogim mediteranskim domaćinstvima.
Meso je često bilo dodatak obroku, a ne njegov najveći dio.
Nije svaki ugljikohidrat isti
Longo upozorava da nije korisno cijele grupe hranjivih tvari jednostavno proglasiti dobrim ili lošim.
Ugljikohidrati iz leće, graha, povrća i cjelovitih žitarica nisu isto što i velike količine šećera, slatkiša ili rafiniranog peciva.
Slično vrijedi za masti.
Maslinovo ulje i orašasti plodovi imaju potpuno drugačiji prehrambeni profil od prehrane bogate zasićenim i transmastima.
Zato njegova pravila nisu zasnovana na potpunom izbacivanju ugljikohidrata ili masti, nego na izboru njihovih izvora.
S proteinima ne preporučuje isti pristup u svakoj dobi
Jedan dio Longovih preporuka zahtijeva posebno važno pojašnjenje.
Za odrasle mlađe od približno 65 godina zagovara relativno umjeren unos proteina, s naglaskom na biljne izvore.
Međutim, nakon 65. godine preporučuje blago povećanje unosa proteina kako bi se pomoglo očuvanju mišićne mase, uz individualno prilagođavanje potrebama osobe.
To je dobar primjer zašto se prehrambena pravila ne mogu primjenjivati potpuno jednako na dvadesetogodišnjaka i osobu od 75 godina.
Važno mu je i kada jedemo
Longo ne proučava samo sadržaj tanjira.
Jedan od elemenata njegove preporuke jeste da se dnevni obroci uglavnom završe unutar približno 11 do 12 sati.
Primjer bi bio prvi obrok u osam ujutro, a posljednji do sedam ili osam navečer.
Time tokom noći ostaje period bez hrane.
Longo je poznat i po istraživanjima takozvane fasting-mimicking dijete, kratkotrajnog režima koji pokušava oponašati neke fiziološke efekte posta.
To ipak nije nešto što treba poistovjetiti s običnim svakodnevnim preskakanjem hrane niti samostalno primjenjivati kod bolesti, trudnoće, pothranjenosti ili uz određene lijekove bez stručnog savjeta.
Šta on sam jede?
Longo je ranije opisivao vlastitu prehranu kao uglavnom biljnu i relativno siromašnu proteinima životinjskog porijekla.
Posebno je isticao sličnost s tradicionalnom prehranom svoje porodice iz južne Italije.
Njegov idealni tanjir mogao bi sadržavati mnogo povrća, mahunarke poput graha ili slanutka, cjelovite žitarice, maslinovo ulje i orašaste plodove, dok su riba i druga hrana životinjskog porijekla zastupljene mnogo manje.
U jednom opisu „dijete dugovječnosti“ naveo je: puno mahunarki, cjelovitih žitarica i povrća, nešto ribe, vrlo malo bijelog mesa te bez ili gotovo bez crvenog i prerađenog mesa.
To nije obećanje da ćete živjeti 100 godina
Najvažnije je ne pretvoriti Longova istraživanja u još jedan viralni recept za besmrtnost.
Nijedna hrana ne može garantovati da će određena osoba doživjeti 100 godina.
Dugovječnost zavisi od genetike, fizičke aktivnosti, pušenja, kvaliteta zdravstvene zaštite, sna, socioekonomskih okolnosti i brojnih drugih faktora.
I sam Longo uz prehranu naglašava redovno kretanje i kvalitetan san.
Možda je najzanimljivije upravo to koliko je jelovnik običan
U vremenu u kojem se zdrava prehrana često prodaje kroz skupe praškove, egzotične sastojke i kratkotrajne trendove, jedna od glavnih poruka Longovog rada zvuči gotovo staromodno.
Grah. Povrće. Cjelovite žitarice. Orašasti plodovi. Maslinovo ulje. Manje mesa i prerađene hrane.
Naši preci možda nisu govorili o genima dugovječnosti i metaboličkim putevima.
Ali dio hrane koju su svakodnevno stavljali na sto veoma je sličan onome što danas jedan od najpoznatijih istraživača starenja ponovo stavlja u središte tanjira.
Možda vas zanima:

ZAŠTO VRANE PAMTE LJUDE KOJI SU PREMA NJIMA BILI NEPRIJATELJSKI NASTROJENI? Naučna istraživanja otkr...

ZAŠTO NAS NAJVIŠE ZABOLE RIJEČI LJUDI KOJE VOLIMO? Psihologija objašnjava zbog čega kritiku bliskih ...

ZAŠTO NAM SE NAJEŽI KOŽA KADA ČUJEMO ODREĐENU PJESMU? Naučnici objašnjavaju šta se događa u tijelu t...

U 108. GODINI ŽIVJELA JE SAMA, VOZILA AUTOMOBIL I VJEŽBALA SVAKOG DANA: Ovo je 5 životnih savjeta Su...

DOŽIVJELA JE 117 GODINA I IMALA 3 JEDNOSTAVNA ŽIVOTNA PRAVILA: Ethel Caterham posebno je izbjegavala...

KARDIOLOG VALENTÍN FUSTER GOVORIO JE O 4 OSOBINE KOJE MOGU POMOĆI DA ŽIVIMO SRETNIJE: Jedna se odnos...

POZNATI KARDIOHIRURG DOŽIVIO JE 104 GODINE: Ellsworth Wareham svoju dugovječnost povezivao je s ove ...

ČUVENI ŠPANSKI KARDIOLOG VALENTÍN FUSTER IMA 4 PRAVILA ZA ISPUNJEN ŽIVOT: Svakog jutra 15 minuta pos...

MOŽE LI ŽENA VOLJETI MUŽA, A IPAK MAŠTATI O ŽIVOTU BEZ NJEGA? Ovih 5 razloga objašnjava zašto ljubav...

NASLIJEDILI STE KUĆU ZAJEDNO S BRAĆOM I SESTRAMA? Ovih 5 pitanja riješite prije nego što odlučite ho...

RAZMIŠLJATE O PRODAJI VELIKE KUĆE I PRESELJENJU U MANJI STAN NAKON 60. GODINE? Ovih 6 stvari dobro r...
