Osoba koja je izmislila azbest je pravi đavo, tihi ubica koji koji još uvijek vreba, evo šta morate znati!

U brojnim domaćinstvima širom regiona još uvijek se mogu pronaći stari krovovi, zidne obloge, dimnjaci ili cijevi izrađene od materijala koji sadrži azbest. Iako se danas zna koliko je opasan, azbest je decenijama korišten u građevinskoj industriji zbog svoje otpornosti na vatru i toplotu. Međutim, ono što je nekada smatrano „čudom industrije“, danas se smatra smrtonosnim.

Šta je zapravo azbest?

Azbest je prirodni mineral koji se sastoji od sitnih vlakana, često 50.000 puta tanjih od ljudske dlake. Zbog svoje čvrstoće i otpornosti, azbest je dodavan u brojne građevinske materijale, posebno u talasaste krovne ploče, poznate po sivoj boji i gruboj teksturi.

Problem nastaje kada se ti materijali oštete, napuknu ili počnu raspadati. Tada otpuštaju mikroskopske čestice koje su oštre poput žileta. Te čestice su nevidljive golim okom, ali ih vrlo lako udišemo.

Kako azbest uništava tijelo?

Nakon što uđu u pluća, azbestna vlakna mogu ostati u organizmu zauvijek – jer ih imuni sistem ne može razgraditi. Tokom vremena, ona oštećuju plućne mjehuriće, izazivaju upale i dovode do razvoja ozbiljnih oboljenja poput:

• Azbestoze – hronične bolesti pluća uzrokovane nakupljanjem vlakana,
• Mezotelioma – rijetkog, ali smrtonosnog raka plućne maramice,
• Karcionoma pluća – posebno kod pušača izloženih azbestu.

Najstrašnije je to što se simptomi mogu pojaviti tek 20 do 40 godina nakon izloženosti. Do tada, vlakna polako, ali sigurno uništavaju plućno tkivo.

Nikada ne dirajte azbest!

Ako naiđete na azbestne ploče, naročito ako su oštećene, NIKADA ih nemojte sami uklanjati. To je posao za stručne ekipe koje imaju zaštitnu opremu i znaju kako pravilno rukovati materijalima koji sadrže azbest.

UPOZORENJE: Svako nestručno pomjeranje ili lomljenje azbestnih materijala može biti smrtonosno, čak i ako simptome ne osjetite odmah.

Pogledajte video koji pokazuje zašto je azbest toliko opasan:

Azbest nije stvar prošlosti. Mnoge stare zgrade, kuće i pomoćni objekti i dalje sadrže ovaj materijal. Informišite sebe i druge, ne dirajte sumnjive materijale i u slučaju sumnje – pozovite stručnjake.

Jer zdravlje nema cijenu.