Psiholozi otkrivaju: Ljudi koji žive duže od 85 godina imaju ovu zajedničku naviku

Šta zapravo određuje koliko ćemo dugo živjeti? Ovo pitanje već godinama zaokuplja naučnike, ljekare i psihologe širom svijeta. Dok jedni smatraju da je genetika najvažniji faktor, drugi ističu značaj zdrave ishrane, fizičke aktivnosti i kvalitetnog sna. Međutim, posljednjih godina sve više pažnje privlači jedan potpuno drugačiji faktor način na koji gradimo odnose s drugim ljudima.

Psiholozi koji proučavaju proces starenja primijetili su zanimljivu povezanost među ljudima koji dožive duboku starost. Bez obzira na to žive li u velikom gradu ili na selu, imaju li visoka primanja ili skroman životni standard, mnogi od njih dijele jednu zajedničku osobinu, njeguju bliske i kvalitetne međuljudske odnose.

Ne radi se o tome da imaju stotine prijatelja ili da su svakodnevno okruženi velikim brojem ljudi. Naprotiv, često imaju svega nekoliko osoba kojima vjeruju, ali upravo ti odnosi predstavljaju važan izvor podrške, sigurnosti i osjećaja pripadnosti.

Naučnici naglašavaju da dugovječnost nikada ne zavisi od samo jednog faktora. Genetika, životne navike, zdravstveno stanje i okruženje igraju svoju ulogu, ali sve više istraživanja pokazuje da kvalitet društvenih odnosa može biti važan dio slagalice koja čini zdrav i ispunjen život.

Ljudi su stvoreni za povezivanje

Od samog rođenja čovjek razvija odnose s drugim ljudima. Prvo s roditeljima, zatim s porodicom, prijateljima, partnerom i zajednicom u kojoj živi. Psiholozi smatraju da osjećaj pripadnosti predstavlja jednu od osnovnih ljudskih potreba.

Kada znamo da imamo nekoga kome možemo ispričati svoje probleme ili podijeliti lijepe trenutke, lakše podnosimo svakodnevne izazove. Razgovor s bliskom osobom često smanjuje osjećaj usamljenosti i pomaže nam da situacije sagledamo iz drugačije perspektive.

Upravo zbog toga ljudi koji održavaju kvalitetne odnose često prijavljuju veće zadovoljstvo životom i bolju emocionalnu ravnotežu.

Najpoznatije istraživanje trajalo je više od osam decenija

Kada se govori o sreći i dugovječnosti, gotovo uvijek se spominje čuvena Harvard Study of Adult Development, jedno od najdugovječnijih istraživanja u historiji psihologije.

Istraživanje je započelo još 1938. godine i pratilo živote stotina ispitanika tokom više od osamdeset godina. Naučnici su analizirali njihove prehrambene navike, zdravstveno stanje, posao, prihode, brakove, prijateljstva i način života.

Jedan od najzanimljivijih zaključaka bio je da kvalitetni međuljudski odnosi imaju snažnu povezanost s boljim zdravljem i većim zadovoljstvom životom u starijoj dobi.

Drugim riječima, nije presudan broj ljudi koje poznajemo, već kvalitet odnosa koje gradimo tokom života.

Zašto su bliski odnosi toliko važni?

Kada prolazimo kroz stresan period, organizam proizvodi hormone koji nam pomažu da odgovorimo na izazove. Međutim, dugotrajan stres može negativno utjecati na raspoloženje i opće zdravlje.

Psiholozi objašnjavaju da podrška porodice i prijatelja može pomoći ljudima da lakše prebrode teške životne situacije.

Nekada nije potrebno ni pronaći rješenje problema. Dovoljno je da imamo nekoga ko će nas saslušati bez osuđivanja.

Takvi odnosi stvaraju osjećaj sigurnosti koji mnogi ljudi opisuju kao jednu od najvažnijih stvari u životu.

Ljudi koji dugo žive rijetko prestaju biti aktivni

Zanimljivo je da mnogi ljudi koji dožive duboku starost ne odustaju od svakodnevnih aktivnosti nakon odlaska u penziju.

Oni nastavljaju šetati, obrađivati vrt, pomagati porodici, volontirati ili se baviti hobijima koji ih ispunjavaju.

Psiholozi smatraju da osjećaj svrhe igra važnu ulogu u kvalitetu života. Kada čovjek ima razlog da ustane ujutro i raduje se novom danu, mnogo lakše održava pozitivan pogled na život.

Male navike koje često imaju ljudi u poznim godinama

Iako ne postoji univerzalni recept za dug život, stručnjaci primjećuju da mnogi dugovječni ljudi dijele slične svakodnevne navike.

• Redovno razgovaraju s porodicom ili prijateljima.
• Provode vrijeme na svježem zraku.
• Održavaju umjeren nivo fizičke aktivnosti.
• Imaju svakodnevnu rutinu.
• Ne prestaju učiti nove stvari.
• Njeguju osjećaj zahvalnosti.
• Ne opterećuju se stvarima koje ne mogu promijeniti.

Svaka od ovih navika sama po sebi neće produžiti život, ali zajedno mogu doprinijeti kvalitetnijem starenju.

Novac nije najvažniji faktor

Iako finansijska sigurnost može olakšati život, istraživanja pokazuju da nakon zadovoljenja osnovnih životnih potreba novac sve manje utiče na dugoročno zadovoljstvo.

Mnogi ljudi koji su doživjeli duboku starost često ističu da su im najdragocjenije uspomene upravo one koje uključuju porodicu, prijatelje i zajednički provedeno vrijeme.

Na kraju života rijetko ko žali što nije kupio skuplji automobil ili veću kuću. Mnogo češće ljudi žale zbog propuštenih prilika da više vremena provedu s osobama koje vole.

Usamljenost može predstavljati ozbiljan izazov

Psiholozi posljednjih godina sve više upozoravaju na problem usamljenosti, posebno kod starijih osoba.

Dugotrajna društvena izolacija može negativno utjecati na raspoloženje i kvalitet života. Upravo zato stručnjaci preporučuju njegovanje porodičnih odnosa, prijateljstava i uključivanje u aktivnosti koje omogućavaju druženje s drugim ljudima.

Čak i kratki razgovori sa komšijama, zajednička kafa ili telefonski poziv mogu imati pozitivan utjecaj na osjećaj povezanosti.

Dugovječnost nije samo broj godina

Živjeti dugo nije isto što i živjeti kvalitetno.

Zbog toga stručnjaci danas sve više govore o zdravom starenju, odnosno očuvanju fizičkog, mentalnog i društvenog blagostanja tokom cijelog života.

Redovna fizička aktivnost, raznovrsna ishrana, dovoljno sna, kontrola hroničnih bolesti i kvalitetni odnosi zajedno čine temelje zdravijeg i ispunjenijeg života.

Najveće bogatstvo često se ne može kupiti

U svijetu koji nas svakodnevno podsjeća na važnost uspjeha, karijere i materijalnih stvari, lako je zaboraviti koliko vrijede obični trenuci provedeni s ljudima koje volimo.

Jedan iskren razgovor, zajednički ručak, šetnja s prijateljem ili zagrljaj člana porodice često ostaju uspomene koje pamtimo mnogo duže od bilo kojeg materijalnog uspjeha.

Možda upravo zato psiholozi sve češće ističu da tajna dugog i kvalitetnog života ne leži u jednom čudesnom receptu. Ljudi koji dožive više od 85 godina najčešće njeguju ono što je teško izmjeriti brojkama – bliske odnose, osjećaj pripadnosti, svakodnevnu zahvalnost i želju da ostanu povezani s drugima. Iako niko ne može garantovati dug život, ulaganje u zdravlje, međuljudske odnose i male svakodnevne radosti vjerovatno je jedna od najboljih investicija koju možemo napraviti za svoju budućnost.