Kojim zanimanjem se bavi najveći broj psihopata: Obratite pažnju ako ste u njihovoj blizini

Godinama internetom kruže liste zanimanja u kojima se navodno nalazi najveći broj „psihopata“. Direktori velikih kompanija, advokati, hirurzi, prodajni stručnjaci i ljudi na pozicijama moći često završe pri samom vrhu takvih članaka.

Naslov zvuči uznemirujuće, ali postoji veliki problem: zanimanje samo po sebi ne može otkriti da je neko psihopata, niti je odgovorno ljude proglašavati opasnima samo zato što rade određeni posao.

Ono što jeste zanimljivo jeste da različita radna okruženja nagrađuju različite osobine. Negdje se cijene empatija i strpljenje, a negdje sposobnost donošenja hladnih odluka pod ogromnim pritiskom, visoka tolerancija na rizik, uvjerljivost ili snažna takmičarska crta.

Neke od tih osobina mogu površno podsjećati na karakteristike koje ljudi povezuju s psihopatijom. Ali sličnost jedne osobine nije isto što i dijagnoza.

Zašto se direktori tako često pojavljuju na viralnim listama?

Visoke rukovodeće pozicije zahtijevaju donošenje odluka koje se neće svima svidjeti. Direktor ponekad mora otpustiti ljude, zatvoriti odjel ili odabrati potez koji kratkoročno nekoga pogađa kako bi kompanija opstala.

Sposobnost da se u takvoj situaciji ostane pribran može biti poslovna prednost. Međutim, hladnokrvnost nije isto što i odsustvo empatije.

Odličan rukovodilac može donijeti tešku odluku i istovremeno razumjeti kako ona utiče na ljude. Problem nastaje kada moć prati obrazac iskorištavanja, laganja, ponižavanja drugih i uvjerenja da pravila postoje samo za ostale.

Advokati i pregovarači: uvjerljivost nije manipulacija

U profesijama u kojima je sposobnost argumentovanja ključna, samopouzdanje i uvjerljiva komunikacija mogu donijeti veliki uspjeh. Čovjek koji se lako snalazi u konfliktu često ima prednost.

Ali ponovo postoji važna granica. Dobar pregovarač koristi uvjerljivost da zastupa interes klijenta ili pronađe dogovor. Manipulativna osoba koristi iste socijalne sposobnosti kako bi prevarila ili iskoristila ljude za vlastitu korist.

Nije problem u vještini, nego u namjeri i načinu na koji se koristi.

Zašto se spominju hirurzi?

Hirurg tokom komplikovane operacije ne može sebi dopustiti da ga emocije potpuno preplave. Mora ostati koncentrisan i kada je situacija veoma ozbiljna.

Takva emocionalna kontrola može izvana djelovati hladno, ali zapravo predstavlja profesionalnu sposobnost. Čovjek može biti izrazito smiren pod pritiskom i istovremeno veoma empatičan prema pacijentima.

Zato bi bilo potpuno pogrešno zaključiti da posao koji zahtijeva hladnu glavu automatski privlači ljude bez osjećaja.

Prodaja i marketing takođe često završe na listama

U prodaji su važni šarm, brzo uspostavljanje kontakta, čitanje reakcije druge osobe i sposobnost uvjeravanja. Sve su to osobine koje u zdravom obliku predstavljaju običnu profesionalnu kompetenciju.

Međutim, osoba koja nema mnogo grižnje savjesti može iste sposobnosti koristiti agresivnije: obećati ono što ne može ispuniti, pritiskati kupca ili svjesno prikrivati važne informacije.

Zato kupac treba procjenjivati konkretno ponašanje prodavača, a ne pretpostavljati karakter na osnovu zanimanja.

Šta je zapravo važnije od profesije?

Ako vas brine da je neko izrazito manipulativan ili bezosjećajan, njegova poslovna kartica govori vrlo malo. Mnogo više otkriva način na koji se ponaša prema ljudima od kojih nema nikakvu korist.

Kako reaguje kada pogriješi? Može li priznati odgovornost? Da li često laže i kada nema stvarnog razloga? Koristi li tuđe slabosti protiv njih? Da li se pravila mijenjaju čim njemu postanu neugodna?

Takvi obrasci mnogo su korisniji za procjenu odnosa nego pitanje radi li neko kao direktor, doktor ili prodavač.

Posebno obratite pažnju na kombinaciju šarma i iskorištavanja

Neke izrazito manipulativne osobe mogu na prvi pogled djelovati vrlo prijatno. Brzo procijene šta druga osoba želi čuti, lako stvaraju osjećaj bliskosti i mogu biti izuzetno uvjerljive.

Problem se vidi tek kasnije, kada odnos prestane donositi korist. Tada se toplina može vrlo brzo pretvoriti u hladnoću, ignorisanje ili otvoreno iskorištavanje.

Jedan od značajnijih znakova zato nije koliko je neko šarmantan nego koliko je njegovo ponašanje dosljedno kada više nema šta dobiti.

„Psihopata“ nije etiketa koju treba dijeliti preko interneta

U svakodnevnom govoru riječ psihopata koristi se za gotovo svakoga ko je sebičan, hladan ili neugodan. Klinička procjena ozbiljnih crta ličnosti mnogo je složenija od toga.

Nije dovoljno da neko bude ambiciozan, dominantan, emotivno rezervisan ili uspješan u stresnom poslu. Takve karakteristike same po sebi ne znače poremećaj ličnosti.

Čak i kada osoba pokazuje problematične obrasce, stručna procjena pripada kvalifikovanom stručnjaku, ne kolegi koji je pročitao listu znakova na internetu.

Kako se onda zaštititi od izrazito manipulativnih ljudi?

Ne morate znati ničiju dijagnozu da biste postavili granicu. Ako vas neko redovno laže, koristi vaše privatne informacije protiv vas, pokušava vas izolovati ili ne poštuje vaše jasno „ne“, imate dovoljno razloga da budete oprezni.

Posebno vrijedi usporiti odnose s osobama koje zahtijevaju ogromno povjerenje veoma brzo. Ljudi koji žele kontrolu često pokušavaju ubrzati bliskost prije nego što druga strana stigne mirno procijeniti njihovo ponašanje.

Najvažnija poruka nije da se trebate bojati određenog zanimanja. Posao može nagrađivati samopouzdanje, hladnokrvnost ili takmičarsku prirodu, ali ništa od toga samo po sebi ne govori da je čovjek psihopata. Ako želite procijeniti nekoga, gledajte kako tretira slabije, koliko je iskren kada mu istina ne ide u korist i preuzima li odgovornost kada pogriješi. Karakter se mnogo bolje vidi u ponašanju nego u nazivu radnog mjesta.