Naučnici jasni: Zbog ove jedne jutarnje navike vaš mozak cijeli dan radi sa POLOVINOM snage, a mislite da vam pomaže

Alarm zazvoni, otvorite oči i već nekoliko sekundi kasnije posežete za telefonom, odgovarate na poruke, čitate vijesti ili pokušavate donijeti odluku koja zahtijeva koncentraciju.

Čini se potpuno normalno. Budni ste, oči su otvorene i dan je počeo. Međutim, postoji zanimljiv problem: vaš mozak možda još nije dostigao nivo budnosti koji vi od njega očekujete.

Psihologija i istraživanja sna poznaju fenomen koji se naziva sleep inertia, odnosno inercija sna. To je period neposredno nakon buđenja u kojem pažnja, brzina reagovanja, donošenje odluka i osjećaj budnosti mogu privremeno biti slabiji.

Drugim riječima, tijelo je ustalo iz kreveta prije nego što je mozak završio prelazak iz sna u potpuno budno stanje.

Najgore može biti upravo prvih nekoliko minuta

Ljudi često misle da su mentalno spremni čim otvore oči. Ali istraživanja pokazuju da neposredno nakon buđenja možemo biti sporiji nego što sami primjećujemo.

Posebno su osjetljivi zadaci koji zahtijevaju brzo donošenje odluka, koncentraciju ili reagovanje na više informacija odjednom.

U jednom laboratorijskom istraživanju sposobnost donošenja odluka bila je najviše narušena tokom prve tri minute nakon naglog buđenja. Kod ispitanika je tada učinak na konkretnom zadatku mogao pasti gotovo na polovinu njihove uobičajene vrijednosti.

To ne znači da “pola mozga ne radi”. Radi se o privremenom padu određenih kognitivnih sposobnosti dok se organizam potpuno ne razbudi.

Greška je očekivati od sebe maksimalnu koncentraciju odmah

Zamislite da se probudite i odmah krenete provjeravati poslovne poruke. Vidite problem, odgovorite impulsivno i tek dvadesetak minuta kasnije pomislite: “Zašto sam ovo ovako napisao?”

Možda nije riječ samo o lošem raspoloženju.

U prvom periodu nakon buđenja sposobnost pažljivog procjenjivanja situacije još može biti smanjena, posebno ako ste se probudili naglo ili niste dovoljno spavali.

Zbog toga prva odluka ujutro nije uvijek ona koju biste donijeli kada ste potpuno razbuđeni.

Telefon dodatno zatrpa mozak informacijama

Posezanje za telefonom samo po sebi nije dokazano kao nešto što će vam “uništiti mozak za cijeli dan”. Takve tvrdnje su pretjerane.

Ali postoji praktičan problem.

Dok ste još u periodu razbuđivanja, u nekoliko minuta možete sebi ponuditi desetine novih stimulansa: poruke, obavijesti, poslovne obaveze, vijesti, društvene mreže i tuđe probleme.

Umjesto postepenog ulaska u dan, pažnja odmah počinje skakati između različitih tema.

Ako ste uz to neispavani, osjećaj mentalnog haosa može biti još izraženiji.

Nedostatak sna može pojačati jutarnju usporenost

Inercija sna nije jednako jaka svakog jutra.

Može zavisiti od toga koliko ste spavali, iz koje faze sna ste se probudili i u kojem dijelu svog prirodnog ritma se budite.

Ako vas alarm prekine tokom dubljeg sna ili ste prethodnih noći spavali premalo, jutarnja omamljenost može biti izraženija.

Zato se nekada nakon osam sati sna probudite relativno svježi, dok drugog jutra imate osjećaj da vam treba mnogo vremena da “dođete sebi”.

A šta je sa stalnim pritiskanjem snooze opcije?

Mnogi nakon prvog alarma pritisnu “snooze”, zaspu još nekoliko minuta, zatim ponovo budu probuđeni i postupak ponove nekoliko puta.

Na prvi pogled djeluje kao da sebi poklanjate dodatni san.

Međutim, istraživanja o snooze navici ne daju jednostavan odgovor da je ona uvijek loša. Neka novija istraživanja čak nisu pronašla ozbiljno pogoršanje jutarnjih kognitivnih sposobnosti kod uobičajenih korisnika snooze opcije.

Mnogo važniji problem može biti činjenica da potreba za pet alarma često znači da jednostavno niste dovoljno naspavani ili da vrijeme buđenja nije dobro usklađeno s vašim ritmom.

Koliko traje dok se mozak potpuno razbudi?

Kod većine ljudi najveći efekti inercije sna pojavljuju se neposredno nakon buđenja i postepeno slabe tokom narednih minuta.

U normalnim uslovima značajniji efekti često se smanjuju tokom prvih tridesetak minuta, iako trajanje može varirati od osobe do osobe.

Ako ste ozbiljno neispavani, probuđeni iz dubokog sna ili ustajete u vrijeme kada bi vaše tijelo prirodno još spavalo, osjećaj usporenosti može trajati duže.

Prvih nekoliko minuta ne morate pretvoriti u test produktivnosti

Nema potrebe za komplikovanom jutarnjom rutinom od dvadeset koraka.

Jednostavno možete dati organizmu nekoliko minuta da pređe iz jednog stanja u drugo.

Ustanite, otvorite zavjese, operite lice, popijte vodu i krećite se po prostoriji prije nego što krenete rješavati nešto što zahtijeva ozbiljnu koncentraciju.

Izlaganje jutarnjem svjetlu također pomaže organizmu da dobije jasan signal da je počeo period budnosti.

Najvažnije odluke možda ne trebaju početi još u krevetu

Problem nije u tome što ćete provjeriti koliko je sati ili vidjeti ko vam je poslao poruku.

Problem može nastati kada od mozga koji se tek razbuđuje odmah tražite da procjenjuje konflikte, odgovara na poslovne probleme ili donosi važne odluke.

A upravo to mnogi rade čim otvore oči.

Ne radimo sa “40% mozga”, ali zaista nismo odmah na maksimumu

Popularna tvrdnja da mozak nakon jedne jutarnje greške radi sa samo 40 posto kapaciteta zvuči dramatično, ali nauka tako ne mjeri funkcionisanje mozga.

Ono što istraživanja zaista podržavaju mnogo je zanimljivije: postoji stvaran period nakon buđenja tokom kojeg neke mentalne sposobnosti mogu privremeno biti značajno oslabljene.

Zato možda najbolja jutarnja navika nije ono što ćete uraditi čim otvorite oči, nego ono što nećete: ne tražiti od sebe da budete potpuno fokusirani prije nego što ste se zaista potpuno probudili.