Vrtoglavica kada naglo ustanete nije uvijek bezazlena: Evo šta se tada zapravo događa u tijelu

Ustanete iz kreveta ili sa stolice i na nekoliko sekundi osjetite vrtoglavicu, slabost ili kao da vam se „zamračilo pred očima“. Kod mnogih ljudi taj osjećaj brzo prođe i više o njemu ne razmišljaju.

Povremena kratkotrajna vrtoglavica zaista može imati sasvim jednostavno objašnjenje. Ipak, ako se ponavlja, traje duže ili je praćena drugim simptomima, ne bi je trebalo automatski pripisivati samo prebrzom ustajanju.

Jedan od mogućih razloga je ortostatska ili posturalna hipotenzija, pad krvnog pritiska koji se javlja nakon prelaska iz ležećeg ili sjedećeg u uspravan položaj.

Šta se događa u tijelu kada ustanemo?

Kada ustanemo, gravitacija povlači dio krvi prema nogama i području stomaka. Zbog toga se u trenutku smanjuje količina krvi koja se vraća prema srcu, a krvni pritisak može pasti.

Zdravo tijelo na ovu promjenu uglavnom reaguje gotovo trenutno. Receptori koji prate krvni pritisak šalju signal organizmu, srce počinje nešto brže raditi, a krvne žile se sužavaju kako bi se održao dovoljan protok krvi prema mozgu.

Zbog toga većina ljudi može ustati bez ikakvih problema.

Ako taj mehanizam ne reaguje dovoljno brzo ili je količina krvi u cirkulaciji smanjena, mozak kratkotrajno može dobijati manje krvi. Tada se mogu pojaviti omaglica, osjećaj slabosti, zamućen vid ili osjećaj da ćete se onesvijestiti.

Nije svaka vrtoglavica ista

Ljudi riječ „vrtoglavica“ koriste za različite osjećaje.

Jedno je osjećaj nestabilnosti i slabosti, kao da ćete se onesvijestiti. Drugo je pravi osjećaj okretanja prostora oko vas ili osjećaj da se vi okrećete. Takva vrtoglavica naziva se vertigo i može imati potpuno drugačije uzroke, među kojima su i poremećaji unutrašnjeg uha.

Zato je ljekaru važan upravo opis onoga što osjećate: da li vam se „zamrači“, osjećate li da ćete pasti ili imate osjećaj da se prostor okreće.

Zašto se to može dogoditi?

Jedan od jednostavnijih razloga je nedostatak tečnosti. Ako ste malo pili, mnogo se znojili, imali temperaturu, povraćanje ili proljev, volumen krvi može biti manji nego inače. U tom slučaju organizmu je teže brzo prilagoditi krvni pritisak kada ustanete.

Sličan osjećaj može se javiti nakon dužeg ležanja, boravka na velikoj vrućini ili kod nekih osoba nakon dužeg sjedenja.

Na krvni pritisak mogu utjecati i određeni lijekovi, uključujući neke lijekove koji se koriste za regulaciju povišenog pritiska i bolesti srca. Zbog toga česte epizode vrijedi spomenuti ljekaru, posebno ako su počele nakon uvođenja novog lijeka ili promjene doze.

Važno je da terapiju ne prekidate niti mijenjate na svoju ruku.

Ponekad uzrok zahtijeva dodatnu provjeru

Česta vrtoglavica prilikom ustajanja može biti povezana i s drugim zdravstvenim stanjima.

Među mogućim uzrocima nalaze se određeni problemi sa srcem i srčanim ritmom, poremećaji autonomnog nervnog sistema, pojedina endokrina oboljenja i stanja koja utječu na regulaciju krvnog pritiska.

To ne znači da osoba koja povremeno osjeti nekoliko sekundi omaglice ima ozbiljnu bolest. Naprotiv, izolovana i rijetka epizoda često može biti povezana s jednostavnim faktorima poput dehidracije ili naglog ustajanja.

Razlog za veću pažnju postoji kada se problem počne redovno ponavljati.

Kada vrtoglavicu ne treba ignorisati?

Ako vam se povremeno na sekundu zavrti nakon što ste naglo skočili iz kreveta, a osjećaj brzo nestane, to najčešće nije razlog za paniku.

Međutim, razgovor s ljekarom je preporučljiv ako se epizode često ponavljaju, postaju izraženije ili ometaju svakodnevne aktivnosti.

Posebnu pažnju zahtijeva gubitak svijesti, čak i ako traje kratko. Hitnu medicinsku procjenu treba potražiti ako vrtoglavicu prate simptomi poput bola ili pritiska u prsima, izrazitog lupanja srca, otežanog govora, iznenadne slabosti jedne strane tijela, ozbiljnih smetnji vida ili drugih naglih neuroloških simptoma.

Takvi simptomi mogu imati uzroke koji nemaju veze s običnim naglim ustajanjem.

Možete li sami provjeriti krvni pritisak?

Kod sumnje na ortostatsku hipotenziju zdravstveni radnici mogu uporediti krvni pritisak izmjeren u ležećem i uspravnom položaju.

Prema medicinskoj definiciji, ortostatska hipotenzija podrazumijeva održani pad sistoličkog pritiska od najmanje 20 mmHg ili dijastoličkog pritiska od najmanje 10 mmHg unutar tri minute nakon ustajanja.

Ipak, jedno kućno mjerenje nije dovoljno da sami postavite dijagnozu. Vrijednosti treba posmatrati zajedno sa simptomima, lijekovima koje osoba uzima i drugim zdravstvenim okolnostima.

Šta možete uraditi ako vam se to povremeno događa?

Najjednostavnija mjera je da ne ustajete naglo.

Ako ste ležali, prvo sjednite na rub kreveta, ostanite tako nekoliko trenutaka, a zatim polako ustanite. Posebno budite oprezni ako se osjećate iscrpljeno, nakon dužeg ležanja ili tokom veoma toplih dana.

Dovoljan unos tečnosti također može pomoći ako je uzrok dehidracija, osim ako vam je zbog bolesti srca, bubrega ili drugog zdravstvenog razloga ljekar savjetovao ograničavanje tečnosti.

Ako osjetite da vam se pri ustajanju vrti, nemojte pokušavati nastaviti hodati po svaku cijenu. Sjednite ili se pridržite kako biste smanjili rizik od pada.

Vrtoglavica pri naglom ustajanju, dakle, ne mora značiti da se događa nešto ozbiljno. Tijelo se pri svakoj promjeni položaja mora prilagoditi djelovanju gravitacije, a ponekad mu za to jednostavno treba nekoliko trenutaka više.

Ali kada se isti simptom uporno vraća, dovodi do nesvjestice ili se pojavljuje zajedno s drugim tegobama, vrijedi potražiti uzrok umjesto navikavati se na njega.