Pomjeramo sat skoro pola stoljeća, a mnogi i dalje griješe u jednom pitanju: Naprijed ili nazad? Evo najlakšeg pravila

Dva puta godišnje događa se ista stvar. Nekoliko dana prije promjene vremena počinje isto pitanje: „Čekaj, ovaj put ide sat naprijed ili nazad?“

I nije neobično da se ljudi moraju na trenutak zamisliti.

U nedjelju, 25. oktobra 2026. godine, odgovor je: sat vraćamo unazad.

Kada u noći dođe do 3 sata, kazaljke se vraćaju na 2 sata. Završava ljetno računanje vremena i ponovo prelazimo na srednjoevropsko standardno vrijeme.

Ali postoji vrlo jednostavan način da više nikada ne morate razmišljati u kojem smjeru pomjeramo kazaljke.

Najlakše pravilo: proljeće naprijed, jesen nazad

Zapamtite samo godišnja doba.

U proljeće sat ide naprijed. U jesen ide nazad.

Krajem marta gubimo jedan sat na brojčaniku: kada dođe 2:00, prelazi se na 3:00.

Krajem oktobra događa se suprotno: kada dođe 3:00, vraćamo se na 2:00.

Ako vam ni to nije dovoljno lako, povežite jesen s riječju „vraćanje“. U jesen vraćamo sat.

Tako 25. oktobra noć formalno dobija dodatni sat, jer će interval između 2 i 3 sata biti ponovljen.

Zašto onda govorimo da „dobijamo sat više“?

Zamislite da u subotu legnete u isto vrijeme kao i obično, a probudite se nakon potpuno jednakog broja stvarnih sati.

Zbog vraćanja kazaljki sat će ujutro pokazivati jedan sat manje nego što bi pokazivao po ljetnom vremenu.

Zato se često govori da „dobijamo sat sna“.

Međutim, to ne znači da će svako stvarno spavati punih 60 minuta duže.

Naše tijelo ne čita broj na ekranu telefona. Ako ste navikli buditi se u određeno biološko vrijeme, možete otvoriti oči ranije prema novom satu.

Zašto se sat uopće pomjera?

Osnovna ideja ljetnog računanja vremena bila je da se tokom toplijeg dijela godine veći dio raspoloživog dnevnog svjetla prebaci u kasnije sate prema društvenom rasporedu.

Na proljeće zato službeni sat pomjeramo naprijed, pa sunce prema satu izlazi i zalazi kasnije.

U jesen se vraćamo na standardno vrijeme, koje je bolje usklađeno s prirodnim ciklusom svjetla i tame.

Rasprave o stvarnim energetskim, ekonomskim i zdravstvenim koristima pomjeranja sata traju godinama, ali praksa u Bosni i Hercegovini i velikom dijelu Evrope i dalje postoji.

Radimo li to zaista skoro pola stoljeća?

Na području današnje Bosne i Hercegovine ljetno računanje vremena korišteno je i u pojedinim ranijim historijskim periodima, ali praksa koju današnje generacije poznaju bez dužeg prekida traje od 1983. godine.

To znači da sat po današnjem obrascu sezonski pomjeramo već više od četiri decenije.

Zanimljivo je da je upravo 1982. bila posljednja godina prije ponovnog uvođenja u kojoj se na ovom području sat nije sezonski pomjerao.

I uprkos tolikim godinama iskustva, pitanje „naprijed ili nazad?“ vraća se gotovo svake jeseni i proljeća.

Šta se tačno događa ove nedjelje?

U noći na nedjelju, 25. oktobra:

02:59:59 → 02:00:00.

Drugim riječima, period između 2 i 3 sata doživjet ćemo dva puta – jednom dok još traje ljetno vrijeme i ponovo nakon prelaska na standardno vrijeme.

Telefoni i većina modernih računara uglavnom će to obaviti sami ako imaju uključeno automatsko podešavanje vremena i pravilno određenu vremensku zonu.

Zidni satovi, obični ručni satovi, automobilski satovi i brojni kućni uređaji možda će zahtijevati ručno podešavanje.

Ako zaboravite sve ostalo, zapamtite samo ovu rečenicu

Datumi se mijenjaju iz godine u godinu i ne treba ih pamtiti napamet.

Ali smjer kazaljki uvijek možete povezati s godišnjim dobom:

PROLJEĆE – NAPRIJED. JESEN – NAZAD.

Ove godine to znači da ćemo u nedjelju u 3 sata vratiti kazaljke na 2.

Sunce će prema satu izlaziti ranije, ali će ranije i zalaziti. Jutra će zato odjednom djelovati svjetlija, dok ćemo poslijepodne mnogo ranije primijetiti mrak.

I sljedeći put kada neko nekoliko dana prije promjene upita: „Je li ovaj put spavamo duže ili kraće?“, odgovor je jednostavan.

Jesen je – sat ide nazad. Ovaj put brojčanik nam vraća jedan sat.