ZAŠTO NEKI LJUDI UVIJEK OKREĆU ČAŠE NAOPAKO? Nije svejedno, posebno je važno kako ih odlažete nakon pranja

U nekim kuhinjama sve čaše i šolje stoje otvorom prema gore. U drugim ćete teško pronaći ijednu koja nije okrenuta naopako.

Za mnoge je to samo navika koju su preuzeli od roditelja.

„Čaša se uvijek okrene naopako da u nju ne pada prašina.“

Ali postoji i druga strana priče. Ako čašu okrenete dok još nije potpuno suha, možete zarobiti vlagu upravo tamo gdje biste željeli da ostane čista i suha.

Zato odgovor na pitanje koji je način „ispravan“ zapravo zavisi od toga gdje čaše držite, koliko ih često koristite i jesu li potpuno suhe prije spremanja.

Zašto ljudi čaše okreću naopako?

Najjednostavniji razlog je prašina.

Ako čaša stoji danima ili sedmicama otvorena prema gore, sitne čestice mogu se taložiti na njenoj unutrašnjosti.

To je posebno primjetno kod otvorenih polica ili čaša koje rijetko koristite.

Okretanjem otvora prema dolje unutrašnjost je bolje zaštićena od prašine, dlačica i drugih nečistoća iz okoline.

U područjima gdje insekti lako ulaze u kuću, postoji još jedan praktičan razlog: naopako okrenuta čaša smanjuje mogućnost da nešto završi u njoj dok stoji na polici.

Ali čaša mora biti potpuno suha

Ovdje nastaje najčešća greška.

Operete čaše, ostavite ih nekoliko minuta da se ocijede i zatim ih još vlažne okrenete naopako na ravnu policu.

Voda koja je ostala unutra tada znatno teže isparava.

Ako rub čaše gotovo potpuno zatvori prostor između unutrašnjosti i police, vlaga se može dugo zadržati.

Rezultat može biti neugodan ustajao miris, kondenzacija, a u dovoljno vlažnim i lošim uslovima mogu se razvijati i mikroorganizmi.

Zato je važnije da čaša prije spremanja bude potpuno suha nego da slijepo slijedite pravilo „otvor mora biti dole“.

Važno je i na šta naslanjate rub iz kojeg pijete

Ako čašu okrenete naopako, njen rub direktno dodiruje policu.

To je upravo dio čaše koji kasnije stavljate na usta.

Ako se unutrašnjost kuhinjskog ormarića rijetko briše, na polici se mogu nalaziti prašina, masnoća i sitne nečistoće.

Zato naopako okretanje nema mnogo higijenske koristi ako čist rub čaše naslonite na prljavu površinu.

Ako preferirate čaše okrenute prema dolje, police treba redovno čistiti. Može pomoći i čista podloga koja omogućava malo cirkulacije zraka.

U zatvorenom i čistom ormariću čaše mogu stajati i uspravno

Ako vrata ormarića dobro zatvaraju prostor i čaše redovno koristite, nije obavezno okretati ih.

Uspravno odlaganje ima nekoliko prednosti.

Preostala vlaga lakše isparava, rub čaše ne dodiruje policu, a kod osjetljivog stakla nema pritiska na najtanji dio.

Zato se posebno tanke čaše i čaše na stalku često preporučuje čuvati uspravno ili na odgovarajućim nosačima, umjesto oslanjati težinu na osjetljiv rub.

Otvorene police mijenjaju pravilo

Ako su čaše izložene u otvorenoj kuhinji, problem prašine postaje veći.

U tom slučaju okretanje prema dolje može imati više smisla – ali ponovo samo kada su čaše potpuno suhe i površina na kojoj stoje čista.

Za čaše koje se koriste samo nekoliko puta godišnje dobro je prije korištenja svakako provjeriti unutrašnjost i po potrebi ih isprati, bez obzira na to u kojem su položaju stajale.

Postoji li onda jedno tačno pravilo?

Ne baš.

Ako imate zatvoren, čist ormarić i čaše koristite svakodnevno, sasvim je u redu držati ih otvorom prema gore.

Ako ih držite na otvorenoj polici ili ih rijetko koristite, položaj prema dolje može bolje zaštititi unutrašnjost od prašine.

Ali u oba slučaja postoji važnije pravilo:

Nikada nemojte spremati čašu dok je još vlažna, posebno ako ćete je odmah okrenuti naopako na ravnu površinu.

Zato navika naših roditelja i baka da okreću čaše nije bez razloga. Ali nije ni univerzalno pravilo koje je uvijek higijenski bolje.

Čista polica, potpuno suho posuđe i dovoljno cirkulacije zraka mnogo su važniji od toga je li otvor čaše okrenut gore ili dole.