Može li Vučić nakon poraza ponovo postati premijer Srbije? Zakon mu to ne brani, ali postoji jedna velika prepreka

Aleksandar Vučić više nije predsjednik Srbije, njegova lista izgubila je vanredne parlamentarne izbore, a Studentska lista prema posljednjim rezultatima ima apsolutnu većinu. Ipak, nakon izbora pojavilo se pitanje koje nije bez osnova: može li Vučić, uprkos svemu tome, ponovo postati predsjednik Vlade Srbije?

Kratak pravni odgovor glasi – može. Ustav Srbije ne zabranjuje bivšem predsjedniku Republike da kasnije bude izabran za premijera, niti postoji period koji bi nakon ostavke morao čekati prije preuzimanja druge državne funkcije.

Ali između toga da neko pravno može biti premijer i toga da zaista bude izabran postoji veoma važna razlika. Za izbor predsjednika Vlade potrebna je većina svih narodnih poslanika, odnosno najmanje 126 glasova.

Ustav zabranjuje dvije funkcije istovremeno, ali ne i jednu nakon druge

Član 115. Ustava Srbije propisuje da predsjednik Republike ne može istovremeno obavljati drugu javnu funkciju ili profesionalnu djelatnost. Dakle, dok je bio predsjednik, Vučić nije mogao istovremeno biti i predsjednik Vlade.

Međutim, njegov predsjednički mandat prestao je ostavkom. Vučić je ostavku podnio krajem septembra kako bi učestvovao na parlamentarnim izborima, a funkciju predsjednika Republike nakon toga preuzela je predsjednica Narodne skupštine Ana Brnabić kao vršilac dužnosti.

Onog trenutka kada predsjednički mandat prestane, prestaje i ustavna prepreka koja proizlazi iz istovremenog obavljanja dvije funkcije.

Ustav pritom ne sadrži odredbu koja bi bivšem predsjedniku zabranjivala da postane predsjednik Vlade.

Vučić je i prije izbora otvoreno govorio da želi biti premijer

Ovo pitanje nije nastalo tek nakon izbora. Vučić je još tokom ljeta javno govorio da postoji zakonska mogućnost da nakon odlaska s mjesta predsjednika bude izabran za predsjednika Vlade.

Tada je rekao da ne želi postati premijer bez prethodnih parlamentarnih izbora, iako bi, prema njegovom tumačenju, to pravno bilo moguće ako bi imao većinu u Skupštini.

Glavni odbor SNS-a potom je u septembru odlučio da Vučić bude nosilac liste „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“ i kandidat te političke opcije za predsjednika Vlade.

Vučić je tada čak govorio i o tome kako bi, ako dobije podršku, nova Vlada trebala imati znatno manje ministara nego prethodna.

Ali premijera ne bira narod direktno

Ovdje dolazi najvažniji dio cijele procedure.

Građani Srbije na parlamentarnim izborima ne biraju direktno predsjednika Vlade. Oni biraju narodne poslanike, a Vladu kasnije bira Narodna skupština.

Prema članu 127. Ustava Srbije, kandidata za predsjednika Vlade predlaže predsjednik Republike nakon što sasluša mišljenja predstavnika izbornih lista koje su osvojile mandate.

Kandidat zatim pred Skupštinom predstavlja program Vlade i predlaže ministre, nakon čega poslanici glasaju o cijeloj Vladi.

Da bi Vlada bila izabrana, za nju mora glasati većina od ukupnog broja narodnih poslanika. Kako Skupština ima 250 mjesta, potrebno je najmanje 126 glasova.

Tu za Vučića nastaje glavni problem

Na izborima održanim 25. oktobra, a zatim i nakon ponovljenog glasanja na 53 biračka mjesta 1. novembra, Studentska lista osvojila je 53,01 posto glasova, dok je lista „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“ završila na 38,98 posto.

Prema trenutnoj projekciji CRTA-e, Studentska lista ima 140 mandata, dok Vučićevoj listi pripada 103 mandata. Formalna dodjela mandata RIK-a još treba biti završena, pa ove brojke treba posmatrati kao aktuelnu projekciju.

Ako ta raspodjela ostane takva, Vučićeva lista sama nema dovoljno glasova da ga izabere za premijera.

Sa 103 poslanika do potrebnih 126 nedostajala bi joj podrška najmanje 23 dodatna poslanika.

Može li neko biti premijer iako njegova lista nije osvojila najviše glasova?

Može.

Ustav ne propisuje da predsjednik Vlade mora dolaziti s liste koja je osvojila najviše glasova. Presudno je može li kandidat dobiti potrebnu većinu u Narodnoj skupštini.

Teoretski, kandidat liste koja je završila druga mogao bi postati premijer ako iza njega stane najmanje 126 poslanika. Isto tako, premijer ne mora nužno biti ni narodni poslanik.

Ustav kaže ko kandidata predlaže i koliko glasova mu je potrebno, ali ne propisuje da kandidat prethodno mora imati poslanički mandat.

Ako bi postao premijer, ne bi mogao ostati poslanik

Ako Vučić dobije poslanički mandat na osnovu izborne liste, a kasnije bi bio izabran za predsjednika Vlade, te dvije funkcije ne bi mogao obavljati istovremeno.

Član 126. Ustava jasno propisuje da član Vlade ne može biti narodni poslanik. Isto pravilo odnosi se na predsjednika Vlade, koji je član Vlade.

To, međutim, nije prepreka njegovom izboru za premijera – samo znači da bi se pitanje poslaničkog mandata moralo riješiti u skladu sa zakonom.

Može biti premijer iako više ne može treći put biti predsjednik

Još jedna stvar često stvara zabunu.

Ustav Srbije propisuje da niko ne može biti biran za predsjednika Republike više od dva puta. Vučić je već dva puta biran na tu funkciju, a ostavka prije isteka drugog mandata ne briše činjenicu da je dva puta bio izabran.

Za funkciju predsjednika Vlade takvo ograničenje ne postoji. Ustav ne određuje maksimalan broj premijerskih mandata.

Vučić je, uostalom, već bio predsjednik Vlade Srbije od 2014. do 2017. godine prije nego što je prvi put izabran za predsjednika Republike.

Ko bi ga uopće mogao predložiti?

Nakon Vučićeve ostavke funkciju predsjednika Republike trenutno obavlja Ana Brnabić kao predsjednica Narodne skupštine.

Prema važećim pravilima, vršilac dužnosti predsjednika može obavljati i posao predlaganja kandidata za predsjednika Vlade. RTS je nakon Vučićeve ostavke upravo tu nadležnost naveo među ovlaštenjima vršioca dužnosti predsjednika Republike.

To znači da pravni mehanizam postoji. Ali prijedlog sam po sebi nije dovoljan – kandidat mora dobiti glasove većine poslanika.

Dakle, može li Vučić ponovo biti premijer?

Pravno – da.

Njegova prethodna dva predsjednička mandata ne sprečavaju ga da bude kandidat za predsjednika Vlade. Ne postoji ni ustavni period čekanja nakon ostavke, niti ograničenje koliko puta neko može biti premijer.

Ali poslije izbora pitanje više nije prvenstveno pravno nego matematičko.

Ako se potvrdi trenutna projekcija od 103 mandata za listu „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“, ona nema dovoljno poslanika da sama izabere Vučića za predsjednika Vlade. Za to bi joj bila potrebna podrška najmanje 23 poslanika izvan vlastite poslaničke grupe.

Nasuprot tome, Studentska lista sa projektovanih 140 mandata ima više od potrebnih 126 glasova za izbor Vlade bez koalicionog partnera.

Zato odgovor glasi: Ustav Vučiću ne zatvara vrata prema funkciji premijera, ali odnos snaga u novom parlamentu određuje može li kroz ta vrata zaista proći.