Od rezultata do nove Vlade: Evo šta se u Srbiji mora dogoditi u narednih 30 i 90 dana

Ponovljeno glasanje na 53 biračka mjesta je završeno, Republička izborna komisija ima podatke sa svih 8.392 mjesta, ali time izborni proces u Srbiji još nije završen.

Prije nego što nova Vlada počne raditi, mora se proći kroz nekoliko tačno propisanih koraka: RIK treba objaviti ukupan izvještaj o rezultatima, zatim dodijeliti mandate, mora se konstituisati novi saziv Narodne skupštine, izabrati njeno rukovodstvo, obaviti konsultacije o mandataru i na kraju glasati o novoj Vladi.

Za sve to postoje rokovi. Dva su posebno važna – 30 dana za novu Skupštinu i 90 dana za novu Vladu.

Prvi korak još uvijek je u rukama RIK-a

Nakon ponovljenog glasanja održanog 1. novembra, RIK je objavio rezultate sa svih biračkih mjesta. Studentska lista – Studenti pobeđuju osvojila je 53,01 posto glasova, dok je lista „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“ dobila 38,98 posto.

To ipak još nije posljednji formalni dokument u izbornom postupku. Lokalnim izbornim komisijama najprije teku rokovi za zbirne izvještaje, a potom Republička izborna komisija, u roku od 96 sati od prijema svih zbirnih izvještaja, donosi i objavljuje ukupan izvještaj o rezultatima izbora.

Tek nakon toga počinje sljedeća važna faza.

RIK zatim ima deset dana da podijeli mandate

Kada ukupan izvještaj bude objavljen, Republička izborna komisija ima rok od deset dana da mandat dodijeli konkretnim kandidatima prema redoslijedu na izbornim listama.

To je trenutak kada rezultat od određenog procenta glasova dobija svoje konačno značenje u Skupštini – poznato je koliko mjesta pripada kojoj listi i koji konkretni kandidati postaju poslanici.

Prema trenutnoj projekciji CRTA-e nakon ponovljenog glasanja, Studentskoj listi pripada 140 mandata, listi „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“ 103, dok preostalih sedam mjesta pripada manjinskim listama.

To je još projekcija do formalne odluke RIK-a o raspodjeli mandata.

Od konačnih rezultata počinje rok od 30 dana

Jedan od najvažnijih rokova počinje nakon proglašenja konačnih rezultata izbora.

Ustav Srbije određuje da prva sjednica novog saziva Narodne skupštine mora biti održana najkasnije 30 dana od proglašenja konačnih rezultata.

Sjednicu saziva predsjednik Narodne skupštine iz prethodnog saziva. U sadašnjoj situaciji to je Ana Brnabić.

Do izbora novog predsjednika parlamenta prvom sjednicom predsjedava najstariji poslanik, uz pomoć najmlađih poslanika i generalnog sekretara Skupštine.

Kada se smatra da je nova Skupština stvarno formirana?

Nije dovoljno samo da se poslanici pojave u sali.

Na prvoj sjednici potvrđuju se njihovi mandati, a novi saziv Narodne skupštine smatra se konstituisanim kada bude potvrđen mandat najmanje dvije trećine poslanika.

Pošto Skupština Srbije ima 250 mjesta, potrebno je potvrditi najmanje 167 poslaničkih mandata.

Istog trenutka prestaje mandat prethodnog saziva parlamenta.

Tada se mijenja još nešto što nije samo pitanje Skupštine

Konstituisanje novog parlamenta posebno je važno zbog trenutne institucionalne situacije u Srbiji.

Ana Brnabić trenutno kao predsjednica Narodne skupštine obavlja i dužnost predsjednika Republike nakon ostavke Aleksandra Vučića. Novi saziv treba izabrati svog predsjednika Skupštine, a upravo je predsjednik parlamenta osoba koja prema Ustavu privremeno zamjenjuje predsjednika Republike.

Zato izbor novog rukovodstva Skupštine može utjecati i na to ko će do predsjedničkih izbora obavljati dužnost šefa države.

Za predsjednika Skupštine potrebno je najmanje 126 glasova

Nakon potvrđivanja mandata slijedi izbor predsjednika i potpredsjednika Narodne skupštine te formiranje skupštinskih tijela.

Predsjednik parlamenta bira se većinom glasova svih narodnih poslanika. To znači da je potrebno najmanje 126 glasova.

Ako se potvrdi trenutna projekcija po kojoj Studentska lista ima 140 poslanika, ona bi imala dovoljno glasova da bez dodatnog koalicionog partnera izabere predsjednika Narodne skupštine.

To ne znači da mora sama popuniti sve funkcije niti da neće pregovarati s drugim listama, već samo da joj za potrebnu većinu matematički nisu nužni dodatni glasovi.

Tek nakon toga počinje prava utrka za novu Vladu

Kada se Narodna skupština konstituiše, počinje drugi veliki rok – 90 dana za izbor nove Vlade Srbije.

Predsjednik Republike, odnosno osoba koja u tom trenutku obavlja tu dužnost, nakon konsultacija s predstavnicima izbornih lista predlaže Narodnoj skupštini kandidata za predsjednika Vlade.

To je mandatar.

Mandatar zatim pred poslanicima iznosi program buduće Vlade i predlaže ministre. Skupština ne glasa odvojeno o premijeru pa tek kasnije o ministrima, nego istovremeno glasa o programu i cijelom sastavu Vlade.

I za Vladu je ključna ista brojka – 126

Nova Vlada izabrana je ako za nju glasa većina od ukupnog broja narodnih poslanika. Dakle, ponovno se pojavljuje granica od najmanje 126 glasova.

Prema trenutnoj projekciji od 140 mandata, Studentska lista bi imala dovoljno poslanika da sama izglasa Vladu, ako njeni poslanici budu jedinstveni u podršci predloženom mandataru i kabinetu.

Lista „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“ prema projekciji ima 103 mjesta, što znači da sama nema potreban broj glasova za izbor Vlade.

Šta se do tada događa sa sadašnjom Vladom?

Država u međuvremenu ne ostaje bez izvršne vlasti.

Ustav Srbije propisuje da mandat Vlade traje do isteka mandata Narodne skupštine koja ju je izabrala. Kada mandat prethodnog parlamenta prestane, prestaje i puni mandat Vlade koja je na njemu zasnovana.

Ali postojeća Vlada nastavlja obavljati ograničen krug poslova sve dok nova ne bude izabrana.

Zakon o Vladi takvu administraciju ograničava uglavnom na tekuće poslove. Ona u pravilu ne može predlagati nove zakone i druge opće akte niti donositi propise, osim u posebnim slučajevima kada postoji zakonski rok ili to zahtijevaju potrebe države, odbrane ili vanredne okolnosti.

A šta ako se politički dogovor ne postigne u roku od 90 dana?

Ustav tu ne ostavlja prostor za beskonačne pregovore.

Ako Narodna skupština ne izabere novu Vladu u roku od 90 dana od svog konstituisanja, predsjednik Republike dužan je raspustiti Skupštinu.

To bi značilo raspisivanje novih parlamentarnih izbora.

Drugim riječima, 90 dana nije preporuka niti politički poželjan rok. To je ustavna granica poslije koje slijedi raspuštanje parlamenta ako Vlada nije formirana.

Zato izborna pobjeda još nije posljednji korak

Rezultat glasanja pokazuje koliko je birača podržalo pojedine liste, ali vlast formalno nastaje tek nakon cijelog niza institucionalnih koraka.

RIK prvo mora završiti izborni postupak i dodijeliti mandate. Zatim u roku od 30 dana treba zasjedati nova Skupština, potvrditi mandate i izabrati rukovodstvo. Nakon njenog konstituisanja počinje rok od 90 dana za izbor nove Vlade.

U sadašnjoj situaciji taj proces dodatno se prepliće s predsjedničkim izborima i činjenicom da Srbija trenutno ima vršioca dužnosti predsjednika Republike.

Zbog toga će nekoliko prvih odluka novog parlamenta biti važnije nego inače. Neće se odlučivati samo o tome ko sjedi u skupštinskim klupama, već ko vodi parlament, ko privremeno obavlja predsjedničku funkciju, ko dobija mandat da sastavi Vladu i na kraju ko će dobiti najmanje 126 glasova potrebnih da nova izvršna vlast počne raditi.