Koliko puta se treba tuširati poslije 65. godine: Koža traži drugačiji tretman, a stručnjaci savjetuju kako se riješiti mirisa starosti

Navike koje su godinama potpuno odgovarale koži mogu se poslije 60. ili 65. godine odjednom početi mijenjati.

Nakon tuširanja pojavljuje se neugodno zatezanje, koža svrbi, peruta se ili djeluje mnogo suše nego ranije. Mnogi tada pomisle da bi trebali koristiti više sapuna, češće se tuširati ili snažnije trljati kožu.

Upravo to može dodatno pogoršati problem.

Američka akademija za dermatologiju navodi da koža u šezdesetim i sedamdesetim godinama postaje tanja i lakše gubi vodu. Na njenu suhoću mogu utjecati i lijekovi, zdravstvena stanja te suh zrak u zagrijanim prostorijama.

Zato poslije određene dobi nije najvažnije samo pitanje koliko često se tuširati, nego prije svega kako to raditi bez dodatnog oštećivanja zaštitne barijere kože.

Da li se poslije 65. godine zaista mora tuširati svaki dan?

Ne postoji univerzalno pravilo prema kojem osoba nakon 65. godine mora potpuno prestati sa svakodnevnim tuširanjem.

Ali dermatolozi ističu da nekim ljudima svakodnevno kupanje jednostavno nije potrebno.

Učestalost zavisi od fizičke aktivnosti, znojenja, vremenskih uslova, stanja kože, zdravstvenih potreba i ličnih navika.

Ako se osoba mnogo kreće, znoji ili je ljeto, tuširanje može biti potrebno češće.

S druge strane, starija osoba koja većinu vremena provodi u zatvorenom prostoru i ima vrlo suhu kožu možda će primijetiti da joj nešto rjeđe potpuno tuširanje više odgovara.

To ne znači zanemarivanje higijene.

Pazusi, prepone, intimno područje, stopala i druga mjesta koja se više znoje mogu se prati svakodnevno i između potpunih tuširanja.

Najveća greška često nije učestalost nego temperatura vode

Vruć tuš posebno prija tokom hladnih mjeseci.

Ali koža ga često ne voli koliko i mi.

Američka akademija za dermatologiju preporučuje toplu, a ne vruću vodu, jer visoka temperatura uklanja prirodna ulja s površine kože i može pojačati suhoću i svrab.

Problem je posebno izražen kod starije kože koja već teže zadržava vlagu.

Ako nakon tuširanja koža djeluje crveno, zategnuto i počinje svrbjeti, temperatura vode može biti jedan od razloga.

I dužina tuširanja pravi veliku razliku

Što duže stojimo pod toplom vodom, koža se može više isušivati.

Dermatolozi zato često preporučuju kratko tuširanje od približno pet do deset minuta.

To je dovoljno za održavanje higijene, a manje opterećuje prirodnu zaštitnu barijeru kože.

Duga kupanja od pola sata u vrlo toploj vodi mogu izgledati opuštajuće, ali kod osobe koja već ima suhu i osjetljivu kožu često završavaju dodatnim svrbežom.

Ne morate sapunati cijelo tijelo svaki put

Još jedna česta navika jeste nanošenje velike količine sapuna ili gela na svaki dio tijela pri svakom tuširanju.

To najčešće nije potrebno.

Za suhu kožu dermatolozi preporučuju blaga sredstva bez mirisa, a sredstvo za čišćenje prvenstveno koristiti na područjima gdje se najviše skupljaju znoj i nečistoće.

Jako parfimirani gelovi, agresivni sapuni i grubo ribanje spužvama mogu dodatno iritirati kožu.

Osjećaj da koža nakon pranja mora „škripati“ od čistoće zapravo nije znak zdrave kože.

Često znači da je uklonjeno previše zaštitnih masnoća.

Ovaj korak poslije tuširanja mnogi potpuno preskaču

Način sušenja kože može biti jednako važan kao samo tuširanje.

Umjesto snažnog trljanja peškirom, preporuka je kožu nježno tapkati.

I sada dolazi detalj koji može napraviti najveću razliku.

Nemojte čekati da koža postane potpuno suha prije nanošenja hidratantne kreme.

Američka akademija za dermatologiju savjetuje nanošenje hidratantne kreme u roku od nekoliko minuta nakon kupanja, dok je koža još blago vlažna.

Na taj način hidratantni proizvod pomaže zadržati dio vode u koži.

Kod izrazito suhe kože gušće kreme i masti obično zadržavaju vlagu bolje od vrlo laganih losiona.

A šta je s neugodnim mirisom tijela u starijoj dobi?

Naslov izvornog teksta povezuje tuširanje s takozvanim „mirisom starosti“, ali tu vrijedi biti oprezan.

Promjene u koži, znojenju, lijekovima, prehrani i zdravstvenom stanju mogu utjecati na miris tijela, ali starija dob sama po sebi nije razlog za agresivnije pranje.

Češće tuširanje jakim sapunom može čak pogoršati iritaciju i isušivanje.

Mnogo je korisnije održavati redovnu higijenu ključnih područja, mijenjati odjeću i posteljinu te prilagoditi njegu stanju kože.

Ako se miris tijela naglo ili značajno promijeni bez jasnog razloga, posebno uz druge simptome, vrijedi razgovarati s liječnikom.

Kada suha koža više nije samo estetski problem?

Suha koža može dovesti do pukotina, krvarenja i otvorenih područja kroz koja lakše mogu ući mikroorganizmi.

Zato uporan svrab, bolne pukotine, crvenilo, osip ili rane koje ne zarastaju nisu nešto što treba mjesecima rješavati samo kremama iz drogerije.

Vrlo suha koža ponekad može biti povezana i s drugim zdravstvenim stanjima.

Najvažnije pravilo poslije 65. godine zato nije „tuširajte se tačno toliko i toliko puta sedmično“, nego prilagodite higijenu vlastitoj koži: kraće tuširanje, mlaka voda, blagi preparati i hidratacija odmah nakon pranja.

Drugim riječima, s godinama koži često nije potrebno više čišćenja.

Potrebno joj je nježnije čišćenje.