ZAŠTO SE TOKOM JESENI I ZIME OSJEĆAMO UMORNIJE? Ovih 5 razloga mogu objasniti zašto nam se stalno spava

Budite se po mraku, dan je siv, već oko poslijepodneva imate osjećaj da biste mogli ponovo leći, a navečer vam energija padne mnogo ranije nego tokom proljeća i ljeta.

Mnogi ljudi tokom jeseni i zime primijete da su pospaniji, sporiji i manje motivisani.

To nije nužno znak da nešto nije u redu. Kraći dani, manje dnevne svjetlosti, promjena svakodnevnih navika i lošiji san mogu zajedno utjecati na osjećaj energije.

Ali nije dobro ni svaku iscrpljenost jednostavno pripisati godišnjem dobu. Ako je umor jak, traje sedmicama ili ga prate drugi simptomi, mogu postojati i zdravstveni razlozi koje treba provjeriti.

1. Manje dnevne svjetlosti može poremetiti unutrašnji ritam

Naš organizam koristi svjetlost kao jedan od najvažnijih signala za podešavanje cirkadijalnog ritma – unutrašnjeg sistema koji utiče na to kada smo budni, kada nam se spava i kada se luče određeni hormoni.

Tokom jeseni i zime sunce izlazi kasnije, a mrak stiže ranije.

NHS navodi da smanjena količina dnevne svjetlosti može utjecati na melatonin, serotonin i tjelesni ritam spavanja i budnosti.

Kod nekih ljudi to može značiti veću pospanost tokom dana, teže jutarnje buđenje i osjećaj da organizam stalno „traži još sna“.

To je posebno izraženo kod osoba koje veći dio dana provode u zatvorenom prostoru i gotovo ne vide prirodnu dnevnu svjetlost.

2. Melatonin može imati važnu ulogu

Melatonin je hormon koji učestvuje u regulisanju ciklusa sna i budnosti.

Mrak tijelu šalje signal da je vrijeme za odmor.

Nacionalni institut za mentalno zdravlje navodi da osobe sa zimskim oblikom sezonskog afektivnog poremećaja mogu imati promijenjene obrasce melatonina, što može doprinijeti većoj pospanosti i dužem spavanju.

To ne znači da svaka osoba koja je zimi umornija ima sezonski afektivni poremećaj.

SAD je oblik depresije s ponavljajućim sezonskim obrascem i uključuje više simptoma, ne samo umor.

3. Manje se krećemo, a upravo zbog toga možemo osjećati još manje energije

Kada pada kiša, hladno je ili rano padne mrak, lakše je odustati od šetnje i ostati na kauču.

Problem je što dugotrajna fizička neaktivnost može dodatno pojačati osjećaj tromosti.

Redovno kretanje ne troši samo energiju – ono dugoročno može poboljšati kondiciju, san i subjektivni osjećaj energije.

Nije potrebno raditi težak trening.

Brža dnevna šetnja, stepenice ili kratka fizička aktivnost tokom dana mogu biti dovoljni da prekinu sate sjedenja.

4. Zimske navike mogu pogoršati kvalitet sna

Tokom zime više vremena provodimo u kući, često pred televizorom, telefonom ili računarom.

Ako navečer ostajemo duže budni uz ekran, a ujutro se ipak moramo probuditi u isto vrijeme, možemo prikupiti dug sna koji se osjeti tek nekoliko dana kasnije.

Problem može biti i pregrijana spavaća soba.

Za kvalitetan san tijelo prirodno spušta temperaturu, pa vrlo topla soba nekim ljudima otežava miran san.

Čovjek može provesti osam sati u krevetu, a ipak se probuditi neodmoran ako je san više puta prekidan.

5. Nekada umor nema veze sa zimom

Ovo je najvažnija stvar koju ne treba zanemariti.

Uporan umor može imati mnogo drugih uzroka.

Anemija, nedostatak željeza ili vitamina B12, problemi sa štitnom žlijezdom, poremećaji sna, infekcije, depresija, određeni lijekovi i niz drugih zdravstvenih stanja mogu izazvati iscrpljenost.

Ako zimi osjećate nešto više pospanosti nego tokom ljeta, to može biti dio normalne sezonske promjene.

Ali ako jedva obavljate svakodnevne obaveze, zaspite tokom dana iako dovoljno spavate, imate kratak dah, vrtoglavicu, neobjašnjiv gubitak težine, izraženu tugu ili druge nove simptome, vrijedi razgovarati s liječnikom.

A šta je sa sezonskom depresijom?

Sezonski afektivni poremećaj mnogo je više od osjećaja da vam je teško ustati kada je vani hladno.

NIMH među simptomima zimskog oblika navodi izražen umor, prekomjerno spavanje, povećan apetit, povlačenje iz društva i simptome depresije koji se ponavljaju u određenom dijelu godine.

Ako je raspoloženje sedmicama izrazito nisko ili izgubite interes za stvari u kojima ste ranije uživali, to nije nešto što treba jednostavno pripisati „zimskoj lijenosti“.

Šta može pomoći?

Pokušajte što više dnevne svjetlosti dobiti ujutro i tokom prvog dijela dana.

Ako je moguće, izađite kratko napolje čak i kada je oblačno.

Održavajte približno isto vrijeme odlaska na spavanje i buđenja, krećite se svakog dana i izbjegavajte da cijelu zimu provedete u zatvorenom prostoru.

Jesenski i zimski umor često je kombinacija kraćih dana, promjena u ritmu spavanja, manje kretanja i manje izlaganja dnevnoj svjetlosti – ali snažan ili dugotrajan umor ne treba automatski pripisivati vremenu.

Ponekad tijelo samo reaguje na sezonu.

A ponekad pokušava reći da mu treba nešto više od još jedne kafe.