KLIMA ILI ELEKTRIČNA GRIJALICA – ŠTA JE JEFTINIJE ZA GRIJANJE? Mnogi gledaju samo snagu uređaja, a zanemaruju razliku koja može značajno utjecati na račun za struju

Na električnoj grijalici piše 2.000 W. Na klimi također možete vidjeti broj od nekoliko kilovata. Na prvi pogled djeluje logično zaključiti da će oba uređaja za isti period rada potrošiti približno jednako električne energije.

Ali upravo tu nastaje najveća zabuna.

Električna grijalica i inverter klima ne proizvode toplotu na isti način.

Grijalica električnu energiju direktno pretvara u toplotu. Klima je zapravo toplotna pumpa koja električnu energiju koristi prvenstveno da prenese postojeću toplotu iz vanjskog zraka u prostoriju.

Zbog toga dvije oznake od „2 kW“ na različitim uređajima ne moraju značiti ni približno istu potrošnju.

Grijalica od 2 kW ima vrlo jednostavnu računicu

Električna grijalica, konvektor ili uljni radijator koriste princip električnog otpornog grijanja.

Ako uređaj snage 2 kW radi punom snagom jedan sat, potrošit će približno 2 kWh električne energije.

Za pet sati rada to bi bilo oko 10 kWh.

Termostat može povremeno isključivati grijač kada prostorija dostigne zadanu temperaturu, pa uređaj ne mora svih pet sati raditi punom snagom.

Ipak, kada grijač stvarno radi, približno jedna jedinica električne energije pretvara se u jednu jedinicu toplote.

Američko Ministarstvo energetike za električno otporno grijanje navodi koeficijent učinka približno 1.

Klima može iz jednog kWh struje dati nekoliko kWh toplote

Inverter klima radi potpuno drugačije.

Ona ne pokušava proizvesti svu toplotu električnim grijačem. Rashladni sistem izvlači energiju iz vanjskog zraka i prenosi je u prostoriju.

Zbog toga moderna toplotna pumpa može imati COP, odnosno koeficijent učinka, veći od 3.

Jednostavno rečeno, pri COP-u 3 uređaj za približno 1 kWh potrošene električne energije može u prostoriju prenijeti oko 3 kWh toplote.

Američko Ministarstvo energetike navodi da savremene toplotne pumpe mogu smanjiti potrošnju električne energije za grijanje i do približno 75 posto u odnosu na klasično električno otporno grijanje, zavisno od uslova.

Oznaka „3,5 kW“ na klimi često nije njena potrošnja

Ovo je vjerovatno najvažnija razlika.

Kada na klimi vidite oznaku grijanja od 3,5 kW, ona se najčešće odnosi na toplotni učinak, odnosno količinu toplote koju uređaj može isporučiti.

Električna ulazna snaga može biti znatno manja.

Zato nije ispravno usporediti „grijalicu od 2 kW“ s „klimom od 3,5 kW“ i zaključiti da klima troši gotovo dvostruko više.

Treba gledati električnu ulaznu snagu, COP i sezonsku efikasnost uređaja.

Zašto klima ipak nije uvijek tri puta jeftinija?

Efikasnost klime nije stalna.

Kada vanjska temperatura padne, uređaju postaje teže izvlačiti toplotu iz zraka.

COP zato može biti vrlo visok tokom blažeg zimskog dana, a niži kada temperatura ode duboko ispod nule.

U hladnim i vlažnim uslovima vanjska jedinica može se zalediti, pa klima povremeno ulazi u ciklus odmrzavanja – defrost.

Tokom tog procesa privremeno ne grije prostoriju na uobičajen način, a ukupna efikasnost se smanjuje.

Ipak, kvalitetne moderne toplotne pumpe mogu ostati efikasnije od direktnog električnog grijanja i pri prilično niskim temperaturama.

Jedna klima možda neće kvalitetno zagrijati cijelu kuću

Ako imate otvoren dnevni boravak od 30 kvadrata, jedna pravilno dimenzionisana klima može ga grijati veoma efikasno.

Ako pokušavate istom jedinicom zagrijati hodnik, tri spavaće sobe i kupatilo iza zatvorenih vrata, računica postaje drugačija.

Topao zrak mora fizički doći do svih prostorija.

Zato električna grijalica ponekad ima smisla kao dopunsko grijanje u kupatilu ili sobi koja se koristi samo kratko, iako je energetski manje efikasna.

Izolacija može potpuno promijeniti račun

Klima nije čarobno rješenje za kuću koja konstantno gubi ogromne količine toplote.

Loša stolarija, hladni vanjski zidovi, neizolovan krov i stalno otvorena vrata znače da uređaj mora duže raditi većom snagom.

Isto vrijedi za previsoku postavljenu temperaturu.

Održavanje 26 °C zahtijeva više energije nego održavanje 21 ili 22 °C jer je razlika između unutrašnje i vanjske temperature veća.

Šta je onda jeftinije?

Ako uspoređujemo zagrijavanje iste prostorije i oba uređaja mogu održavati željenu temperaturu, inverter klima će u većini uobičajenih zimskih uslova potrošiti znatno manje električne energije od klasične električne grijalice za istu količinu korisne toplote.

Grijalica ipak ima svoje prednosti: jeftina je za kupiti, jednostavna, tiha i praktična za kratkotrajno zagrijavanje male prostorije.

Zato najveća greška nije kupiti grijalicu.

Greška je zaključiti da klima i grijalica troše isto samo zato što na obje etikete vidite broj izražen u kilovatima.

Kod grijanja treba gledati koliko toplote dobijete za svaki potrošeni kWh – a tu se njihova računica značajno razlikuje.