SVI GOVORE DA SOBNE BILJKE ČISTE ZRAK, ALI POSTOJI JEDNA VAŽNA ZABLUDA: Evo šta su naučnici zapravo otkrili

Gotovo svaki tekst o sobnim biljkama sadrži istu tvrdnju.

Sanseverija čisti zrak. Pothos uklanja toksine. Spatifilum je „prirodni pročišćivač“. Bršljan uklanja štetne hemikalije iz prostorije.

Iza tih tvrdnji zaista postoji nauka.

Problem je što se rezultati laboratorijskih eksperimenata često predstavljaju kao da će nekoliko saksija na prozoru imati isti efekat u normalnom stanu.

A upravo tu se krije velika zabluda.

Sobne biljke mogu apsorbirati određene zagađivače u kontrolisanim eksperimentima, ali nekoliko biljaka u stvarnoj prostoriji ne pročišćava zrak brzinom koja može konkurisati normalnoj ventilaciji.

Odakle je uopće došla ideja da biljke „čiste zrak“?

Veliki dio popularnosti ove tvrdnje potiče iz istraživanja provedenih u zatvorenim komorama.

Biljke su smještane u relativno male, kontrolisane prostore u koje su uvedeni određeni hlapljivi organski spojevi, poznati kao VOC.

Tokom vremena mjerena je koncentracija tih hemikalija.

Brojne studije zaista su pokazale da biljke, njihovo korijenje i mikroorganizmi u supstratu mogu učestvovati u uklanjanju nekih VOC spojeva.

Među njima su formaldehid, benzen i toluen.

Dakle, tvrdnja da biljka nema nikakav kapacitet uklanjanja određenih hemikalija također ne bi bila tačna.

Problem je razmjer.

Laboratorijska komora nije isto što i dnevni boravak

U stvarnoj kući zrak nije zatvoren u maloj komori.

Otvaramo vrata i prozore, rade ventilacijski sistemi, postoje pukotine kroz koje ulazi vanjski zrak, a nove količine zagađivača mogu dolaziti od namještaja, kuhanja, sredstava za čišćenje i drugih izvora.

Da bi se procijenilo koliko biljke stvarno mogu pomoći, istraživači s Drexel Universityja analizirali su rezultate 12 prethodnih studija i čak 196 eksperimenata.

Rezultate su pretvorili u mjeru koja se može usporediti s količinom čistog zraka koju biljka praktično „isporučuje“.

Zaključak je bio prilično drugačiji od popularnih internet-lista „10 biljaka koje čiste zrak“.

Za značajan efekat trebalo bi vam nevjerovatno mnogo biljaka

Prema toj analizi, trebalo bi približno 10 do 1.000 biljaka po kvadratnom metru poda da bi njihov ukupni učinak uklanjanja VOC spojeva bio usporediv sa stopom uklanjanja koju u tipičnoj zgradi već stvara obična izmjena vanjskog i unutrašnjeg zraka.

Drugim riječima, jedna sanseverija, jedan pothos i jedna palma u dnevnoj sobi nisu zamjena za ventilaciju.

Čak ni desetak biljaka vjerovatno neće napraviti mjerljivu razliku kakvu ljudi zamišljaju kada čuju izraz „pročišćavanje zraka“.

To je možda najvažnija stvar koju popularne objave o biljkama obično izostave.

Ali biljke zaista uklanjaju neke hemikalije – kako je onda oboje moguće?

Zato što su dvije tvrdnje istovremeno tačne.

Biljke u laboratorijskoj komori mogu smanjiti koncentraciju određenih VOC spojeva.

Ali brzina tog procesa može biti toliko mala da je u stvarnoj prostoriji njen doprinos zanemariv u usporedbi s ventilacijom.

Studije su također pokazale da dio uklanjanja zagađivača ne obavljaju samo listovi.

Mikroorganizmi u zemlji i području korijena mogu imati vrlo značajnu ulogu.

Jedno istraživanje bršljana iz 2019. čak je pokazalo da je upravo mikrobiološki sistem u supstratu bio glavni odgovorni za uklanjanje ispitivanih VOC spojeva.

Znači li to da sobne biljke nemaju smisla?

Nipošto.

Biljke ne moraju biti zamjena za pročišćivač zraka da bi bile korisne.

One mogu prostor učiniti vizuelno ugodnijim, pružiti kontakt s prirodom i doprinijeti osjećaju ugode.

Neka istraživanja proučavaju i njihov mogući utjecaj na raspoloženje, stres i produktivnost, iako ni tu rezultate ne treba pretvarati u čudesna obećanja.

Biljke mogu utjecati i na vlažnost zraka kroz transpiraciju, što u određenim uslovima može biti primjetno.

Ali u već vlažnom stanu dodatna vlaga nije nužno prednost.

Šta onda zaista poboljšava kvalitet zraka u domu?

Prvi korak je uklanjanje ili smanjivanje izvora zagađenja.

Ako se tokom kuhanja stvara dim, koristite odgovarajuću napu i ventilaciju.

Ako koristite proizvode koji oslobađaju hlapljive hemikalije, slijedite sigurnosne upute i provjetravajte.

Redovna izmjena zraka vrlo je važna tamo gdje je vanjski zrak odgovarajućeg kvaliteta.

Ako je problem sitna prašina, dim ili alergeni, uređaj s odgovarajućim filtrom može imati mnogo veći i mjerljiviji učinak nego nekoliko saksija.

A šta je s biljkama koje NASA navodno preporučuje?

Na internetu se često spominje „NASA lista biljaka koje pročišćavaju zrak“.

Problem nije u tome što prvobitni eksperimenti nisu postojali.

Problem je prelazak od rezultata iz zatvorenog eksperimentalnog prostora do tvrdnje da će jedna biljka očistiti dnevni boravak.

Kasniji istraživači upravo su pokušali prevesti te laboratorijske rezultate u realne uslove – i dobili mnogo skromniji efekat.

Biljke zadržite – samo im nemojte davati posao ventilacijskog sistema

Najtačnije je reći da sobne biljke imaju sposobnost uklanjanja nekih zagađivača, ali je njihov pasivni učinak u normalnom domu premalen da bi nekoliko saksija značajno pročistilo zrak.

Zato nema potrebe izbacivati sanseveriju, pothos ili spatifilum.

Držite ih zato što su lijepe, jer uživate brinuti o njima i zato što vaš prostor čine prijatnijim.

Samo otvorite prozor kada treba.

Jer jedna saksija ipak nije ventilacija.