BUDITE SE IZMEĐU 3 I 5 UJUTRO I NE MOŽETE PONOVO ZASPATI? Ovo je 5 razloga zašto vam se to dešava i šta to znači za tijelo

Otvorite oči, pogledate na sat i ponovo je gotovo isto vrijeme.

3:17.

Ili 4:26.

Ostatak kuće spava, a vi pokušavate pronaći položaj u kojem ćete što prije ponovo zaspati.

Nakon nekoliko takvih noći čovjek počne tražiti objašnjenje.

Internet ga vrlo brzo pronađe.

Na društvenim mrežama mogu se pronaći tvrdnje da buđenje u tačno određeno doba noći znači da određeni organ „šalje signal“, da tijelo pokušava upozoriti na jednu specifičnu bolest ili čak da vrijeme buđenja ima posebno emocionalno značenje.

Problem je što stvarni san funkcioniše mnogo manje misteriozno.

Noću prolazimo kroz više ciklusa sna, a kraća buđenja mogu se dogoditi i potpuno zdravim ljudima. Problem nastaje kada se budimo često, ostajemo budni dugo ili se zbog toga tokom dana osjećamo iscrpljeno.

Postoji nekoliko mnogo vjerovatnijih razloga.

1. U drugoj polovini noći san prirodno postaje lakši

San nije jedno neprekidno stanje.

Tokom noći prolazimo kroz različite faze, a njihov odnos mijenja se kako se približava jutro.

U kasnijem dijelu noći ima više REM sna i perioda iz kojih se lakše možemo probuditi.

Zato nije posebno neobično otvoriti oči upravo pred jutro.

Mnogi se kratko probude, okrenu na drugu stranu i ujutro se toga uopće ne sjećaju.

Problem je kada mozak nakon buđenja „uključi“ razmišljanje i više ne uspijeva ponovo ući u san.

2. Stres često čeka upravo tišinu noći

Tokom dana imamo obaveze koje odvlače pažnju.

U četiri ujutro nema e-mailova, razgovora ni zadataka koji će prekinuti tok misli.

Jedna briga zato brzo povuče drugu.

Šta ćete sutra uraditi na poslu?

Kako ćete riješiti finansijski problem?

Zašto ste jučer rekli baš onu rečenicu?

Osoba tada pokušava „natjerati“ sebe da zaspi, a sama frustracija zbog budnosti dodatno povećava napetost.

Upravo je teškoća ponovnog uspavljivanja nakon noćnog buđenja jedan od tipičnih obrazaca nesanice.

3. Alkohol može pomoći da zaspite, a zatim pokvariti drugi dio noći

Čaša ili dvije navečer nekim ljudima stvore osjećaj pospanosti.

Zbog toga zaključuju da alkohol pomaže spavanju.

Ali njegov učinak se mijenja tokom noći.

Cleveland Clinic upozorava da alkohol može pomoći da osoba brže zaspi, ali kasnije dovesti do fragmentiranijeg sna i češćih buđenja.

Zato nekoliko pića prije spavanja ponekad daje upravo obrazac koji zbunjuje ljude: brzo zaspu, a zatim se nekoliko sati kasnije probude potpuno budni.

4. Godine i hormonalne promjene mogu promijeniti san

San se tokom života mijenja.

Starije osobe često ranije zaspu i ranije se bude, a san može postati isprekidaniji.

Kod žena u periodu perimenopauze i menopauze noćno znojenje i valunzi također mogu prekidati san.

To ne znači da svako buđenje nakon pedesete treba jednostavno prihvatiti.

Ali objašnjava zašto obrazac sna koji je osoba imala sa 25 godina ne mora ostati isti decenijama kasnije.

5. Ponekad iza buđenja stoji poremećaj sna ili drugi zdravstveni problem

Ako se budite jer hrčete, gušite se ili imate osjećaj da vam nedostaje zraka, potrebno je razmotriti apneju u snu.

Cleveland Clinic navodi apneju, nesanicu i sindrom nemirnih nogu među stanjima koja mogu uzrokovati redovna noćna buđenja.

Buđenje može uzrokovati i potreba za mokrenjem, bol, refluks, određeni lijekovi ili druga zdravstvena stanja.

Vrijeme na satu samo po sebi ne otkriva uzrok.

Šta ne treba raditi u 3:30 ujutro?

Prvo, pokušajte ne provjeravati sat svakih pet minuta.

Računanje „ostala su mi još samo tri sata sna“ obično povećava pritisak.

Drugo, nemojte posezati za telefonom i ostati pola sata na društvenim mrežama.

Jaka svjetlost i sadržaj koji aktivira pažnju mogu dodatno otežati ponovno uspavljivanje.

Pomaže održavati slično vrijeme odlaska na spavanje i ustajanja, smanjiti alkohol u večernjim satima i imati mirniju rutinu prije sna.

Kada vrijedi razgovarati s liječnikom?

Povremeno buđenje nije automatski problem.

Ali ako se događa često tokom dužeg perioda, ako redovno ne možete ponovo zaspati ili zbog toga tokom dana imate izraženu pospanost, lošu koncentraciju ili razdražljivost, vrijedi potražiti stručnu procjenu.

Posebno ako su prisutni glasno hrkanje, prekidi disanja, gušenje ili druge neobične tegobe tokom sna.

Buđenje između 3 i 5 sati nije tajni sat u kojem jedan organ šalje univerzalnu poruku. Vrijeme buđenja mnogo češće odražava strukturu sna, stres, navike ili neki problem koji vrijedi zasebno provjeriti.

Ponekad je upravo najobičnije objašnjenje mnogo korisnije od najmističnijeg.