Sve za dom

DORUČAK POSLIJE 60. GODINE: Ovih 7 namirnica bogatih proteinima vrijedi uvrstiti u ishranu ako želite očuvati mišiće i snagu

Doručak mnogih ljudi godinama izgleda gotovo isto: kriška hljeba, malo maslaca ili džema, pecivo, kafa ili nekoliko keksa. Takav obrok može brzo utažiti glad, ali nakon 60. godine vrijedi obratiti više pažnje na ono čega u njemu često ima premalo – proteine.

Sa starenjem postepeno se mijenjaju mišićna masa i snaga, a dovoljno proteina u prehrani, zajedno s fizičkom aktivnošću, posebno vježbama snage prilagođenim mogućnostima osobe, može pomoći u njihovom očuvanju.

To ne znači da doručak mora postati komplikovan niti da svako jutro treba jesti ogromne količine mesa. Mnoge obične namirnice koje već poznajemo mogu pomoći da prvi obrok u danu bude nutritivno kvalitetniji.

1. Jaja

Jaja su vjerovatno najjednostavniji način da doručku dodate kvalitetne proteine.

Mogu se pripremiti kuhana, poširana, kao kajgana ili omlet sa povrćem. Prednost je i to što su relativno jednostavna za žvakanje, što nekim starijim osobama može biti važno.

Umjesto da doručak bude samo hljeb i namaz, dva jaja uz povrće i komad integralnog hljeba čine znatno kompletniji obrok.

2. Grčki jogurt ili gusti prirodni jogurt

Jogurt je praktičan izbor za ljude koji ujutro nemaju želju kuhati.

Posebno su zanimljive vrste sa većim udjelom proteina, poput grčkog jogurta ili sličnih gustih fermentiranih mliječnih proizvoda.

Možete ih kombinovati sa zobenim pahuljicama, bobičastim voćem, bananom, orasima ili sjemenkama.

Pri kupovini vrijedi pogledati deklaraciju jer se količina proteina, ali i dodanog šećera, znatno razlikuje od proizvoda do proizvoda.

3. Svježi sir

Svježi sir je još jedna namirnica koju je lako uklopiti u doručak, a ne zahtijeva gotovo nikakvu pripremu.

Može se jesti u slanoj verziji uz paradajz, krastavac, papriku i malo maslinovog ulja, ali i u blažoj kombinaciji sa voćem.

Za osobe kojima je teško pojesti veliki obrok ujutro, manja porcija svježeg sira može biti jednostavan način da doručak sadrži više proteina bez velike količine hrane.

4. Kefir i mlijeko

Nekada nije potrebno mijenjati cijeli doručak. Dovoljna je mala promjena.

Ako zobene pahuljice pripremate samo s vodom, primjerice, dodatak mlijeka povećava količinu proteina. Kefir se može piti uz doručak ili kombinovati sa zobenim pahuljicama i voćem.

Za ljude koji ne koriste kravlje mlijeko mogu postojati i biljne alternative, ali njihove deklaracije treba provjeriti. Nisu svi biljni napici jednako bogati proteinima; među njima se po tom pitanju često izdvaja sojin napitak.

5. Zobene pahuljice – ali uz proteinski dodatak

Zob sama po sebi sadrži nešto proteina, ali je mnogo korisnije gledati cijeli obrok nego jednu namirnicu.

Zobene pahuljice možete pripremiti sa mlijekom ili jogurtom, a zatim dodati orašaste plodove i sjemenke.

Tako obična zdjelica pahuljica postaje mnogo potpuniji doručak nego kada je pripremite samo s vodom i zasladite šećerom ili medom.

6. Grah, leća i slanutak nisu rezervisani samo za ručak

Na Balkanu mahunarke uglavnom povezujemo s ručkom, ali nema nutritivnog razloga zbog kojeg ih ne bismo mogli jesti i ujutro.

Humus od slanutka može biti namaz za integralni hljeb, dok se ostaci kuhane leće ili graha mogu kombinovati sa jajima i povrćem.

Mahunarke donose biljne proteine, ali i vlakna, pa predstavljaju zanimljiv način da se doručak povremeno udalji od klasičnih peciva i slatkih namaza.

7. Orašasti plodovi i sjemenke kao dodatak, a ne samo grickalica

Orasi, bademi, kikiriki te sjemenke bundeve, suncokreta ili chia sjemenke mogu dopuniti doručak proteinima i drugim hranjivim tvarima.

Ipak, najčešće ih ima više smisla koristiti kao dodatak nego kao jedini izvor proteina u obroku.

Šaka orašastih plodova uz jogurt ili kašika sjemenki preko zobenih pahuljica jednostavna je promjena koja ne zahtijeva kuhanje.

Nije važna samo jedna namirnica

Stručne smjernice za starije osobe sve više naglašavaju važnost dovoljnog ukupnog unosa proteina tokom dana. Za zdrave starije osobe često se navodi okvir od oko 1,0 do 1,2 grama proteina po kilogramu tjelesne mase dnevno, mada individualne potrebe mogu biti drugačije.

To znači da cilj nije pojesti sedam namirnica s ove liste za doručak. Mnogo je korisnije odabrati dvije ili tri koje odgovaraju apetitu, zdravstvenom stanju i ostatku prehrane.

Doručak bi, primjerice, mogao biti omlet i jogurt, zobena kaša s mlijekom i orasima ili svježi sir uz povrće i komad integralnog hljeba.

Protein također nije čarobno rješenje za očuvanje mišića. Kretanje i vježbe koje opterećuju mišiće imaju veoma važnu ulogu, kao i dovoljan ukupni unos energije i raznovrsna prehrana.

Osobe koje imaju bolest bubrega ili drugo stanje zbog kojeg im je propisan poseban režim ishrane ne bi trebale samostalno značajno povećavati unos proteina bez savjeta ljekara ili nutricioniste.

Nakon 60. godine zato nije potrebno tražiti neku posebnu „hranu za starije“. Ponekad je dovoljno pogledati običan doručak i zapitati se jednostavno pitanje: gdje su u ovom obroku proteini?