Zanimljivosti

NEUROLOG JE U 83. GODINI I DALJE PISAO KNJIGE: Richard Restak svakog dana radi jednu jednostavnu vježbu za pamćenje

Telefon danas pamti gotovo sve umjesto nas.

Brojeve više ne moramo znati napamet. GPS nas vodi ulicama kojima smo nekada sami pronalazili put. Popis za kupovinu nosimo u aplikaciji, rođendane pamti kalendar, a kada ne možemo prizvati neku informaciju, nekoliko sekundi kasnije već je tražimo na internetu.

Neurolog i autor Richard Restak godinama upozorava da zbog takve praktičnosti ne trebamo potpuno prestati koristiti vlastito pamćenje.

Kada je imao 83 godine, i dalje je pisao knjige i svakodnevno sebi postavljao male mentalne izazove.

Jedna njegova rutina mogla bi zvučati gotovo smiješno jednostavno: svaki dan pokušavao je naučiti novu riječ.

Jedna nova riječ dnevno

Restak je objasnio da svakoga dana bira novu riječ, sazna njeno značenje i pokušava je zapamtiti.

Vodio je i popis riječi kako bi im se mogao vratiti.

Poenta nije u tome da čovjek do kraja godine zna 365 neobičnih izraza kojima će impresionirati društvo.

Važniji je sam proces.

Kada učimo novu riječ, moramo obratiti pažnju, razumjeti značenje, povezati novu informaciju s nečim što već znamo i kasnije je pokušati prizvati.

Drugim riječima, memorija dobija zadatak.

Pamćenje treba koristiti, a ne samo provjeravati kada zakaže

Restak već desetljećima govori da memoriju treba aktivno izazivati.

Još devedesetih godina davao je vrlo jednostavan primjer iz svakodnevnog života: popis za kupovinu.

Napišite šta trebate kupiti, ali nemojte čim uđete u prodavnicu držati papir ili telefon u ruci.

Prvo pokušajte sami zapamtiti sve stavke. Tek pred kraj provjerite popis i vidite šta ste zaboravili.

Takva vježba ne zahtijeva dodatno vrijeme, posebnu aplikaciju niti opremu.

Običnu svakodnevnu obavezu pretvara u trening prisjećanja.

Zašto je pažnja važnija nego što mislimo?

Restak naglašava da ono što ljudi ponekad nazivaju „lošim pamćenjem“ zapravo počinje problemom pažnje.

Ako informaciju nismo pažljivo registrirali, kasnije je teško možemo prizvati.

Primjer je ime osobe koju smo upravo upoznali.

Dok nam ona govori kako se zove, možda već razmišljamo šta ćemo odgovoriti, gledamo ko još ulazi u prostoriju ili provjeravamo telefon.

Pet minuta poslije zaključimo da smo zaboravili ime.

Ali pitanje je jesmo li ga ikada dovoljno pažljivo zapamtili.

Zbog toga Restak predlaže stvaranje mentalnih slika i asocijacija. Što je slika neobičnija, ponekad ju je lakše kasnije prizvati.

Ponekad ugasite GPS

Još jedna njegova preporuka pokazuje koliko se svakodnevni život promijenio.

Ako poznajete područje, pokušajte povremeno pronaći put bez automatskog uključivanja navigacije.

Kada pratimo GPS, uređaj obavlja veliki dio prostornog zadatka za nas. Kada sami razmišljamo gdje treba skrenuti, moramo se prisjetiti ulica, orijentira i odnosa između različitih lokacija.

Naravno, nije pametno namjerno se izgubiti na nepoznatom području niti izbjegavati navigaciju kada je potrebna za sigurnost.

Ideja je jednostavno da tehnologija bude alat, a ne potpuna zamjena za svaku mentalnu aktivnost.

Čitanje, igre i novi interesi također imaju svoje mjesto

Restak ne preporučuje jednu magičnu vježbu koja će spriječiti sve probleme s pamćenjem.

Govori o različitim mentalnim izazovima.

Šah, bridge, igra „20 pitanja“, učenje novih stvari, kuhanje prema receptu koji pokušavamo zapamtiti i razvijanje interesa koji od nas zahtijeva razmišljanje mogu aktivirati različite sposobnosti.

Posebno mu je važna ideja da čovjek ima interes koji ga dovoljno zaokuplja da želi stalno učiti više.

Normalno zaboravljanje nije isto što i demencija

Važno je ne pretvoriti priču o treniranju pamćenja u novi razlog za strah.

Normalno je da se memorija tokom života mijenja i da nam neke informacije dolaze sporije nego u mladosti.

Povremeno zaboraviti ime ili ne sjetiti se zašto smo ušli u sobu ne znači automatski da osoba razvija demenciju.

S druge strane, ozbiljne ili progresivne promjene pamćenja koje počnu ometati svakodnevno funkcionisanje razlog su za razgovor s ljekarom, a ne samo za rješavanje križaljki.

Najjednostavnija lekcija: nemojte mozgu uvijek oduzeti posao

Restakov pristup zanimljiv je upravo zato što ne traži mnogo.

Naučite novu riječ. Pokušajte zapamtiti popis za kupovinu. Prisjetite se puta prije nego što uključite navigaciju. Pročitajte nešto što zahtijeva koncentraciju.

Ništa od toga ne garantuje da ćemo u dubokoj starosti imati savršeno pamćenje.

Ali postoji jednostavna logika u njegovom pristupu: ako želimo neku sposobnost koristiti što duže, ima smisla da je ne prestanemo koristiti mnogo prije nego što je izgubimo.

Telefon može zapamtiti mnogo toga umjesto nas.

To ipak ne znači da mu svaki put moramo dozvoliti.