Zanimljivosti

ZAŠTO KAFA NEKE LJUDE ODMAH TJERA U TOALET? Naučnici su objasnili šta se događa u crijevima, a nije sve povezano s kofeinom

Popijete prvu jutarnju kafu i nekoliko minuta kasnije tijelo kao da ima vrlo jasan plan: vrijeme je za toalet.

Nekim ljudima ta je veza toliko predvidiva da je kafa praktično dio njihove jutarnje rutine probave. Drugima se ništa slično ne događa.

Najjednostavnije objašnjenje bilo bi okriviti kofein.

Ali eksperimenti su pokazali nešto zanimljivije. Kod određenih ljudi i obična i kafa bez kofeina mogu povećati aktivnost debelog crijeva.

To znači da u šoljici postoji više faktora koji mogu pokrenuti probavni sistem.

Reakcija kod nekih ljudi može početi vrlo brzo

U jednom poznatom istraživanju naučnici su prvo pitali gotovo stotinu zdravih mladih osoba utiče li kafa na njihovu potrebu za pražnjenjem crijeva.

Oko 29 posto ispitanika reklo je da kafa kod njih izaziva potrebu za odlaskom u toalet.

Kada su istraživači potom kod dijela ispitanika direktno pratili aktivnost završnog dijela debelog crijeva, kod osoba koje su ranije prijavile takvu reakciju zabilježeno je povećanje pokretljivosti.

I to veoma brzo – unutar svega nekoliko minuta nakon ispijanja kafe.

Efekat je trajao najmanje pola sata.

Ali postoji detalj zbog kojeg je priča postala mnogo zanimljivija.

I kafa bez kofeina može izazvati reakciju

U eksperimentu nije samo kafa s kofeinom povećala aktivnost crijeva kod osjetljivih ispitanika.

Slična reakcija pojavila se i nakon kafe bez kofeina.

Vruća voda nije proizvela isti efekat.

Zbog toga se ne može jednostavno reći: „Kofein tjera ljude u toalet.“

Kofein može uticati na probavni sistem, ali očigledno nije jedina komponenta kafe koja je važna.

Kafa sadrži veliki broj različitih spojeva, a naučnici još uvijek ne mogu sve njene učinke svesti na jednu molekulu.

Važan je i gastro-količki refleks

Naš probavni sistem ima prirodan mehanizam koji može objasniti dio jutarnjeg efekta.

Kada hrana ili piće uđu u želudac, tijelo dobija signal da novi sadržaj stiže u probavni sistem.

Debelo crijevo tada može pojačati kontrakcije kako bi pomjerilo sadržaj koji se već nalazi u njemu.

Ovaj odgovor poznat je kao gastro-količki refleks.

Najjednostavnije rečeno, tijelo dobija poruku: novo dolazi, pa napravimo mjesta.

Refleks se može javiti nakon obroka općenito, ali kod nekih ljudi kafa može posebno snažno potaknuti motilitet.

Jutro samo po sebi može pojačati efekat

Postoji razlog zbog kojeg se ova priča tako često odnosi upravo na prvu jutarnju kafu.

Aktivnost debelog crijeva nije ista tokom cijelog dana.

Crijeva se nakon noćnog odmora prirodno „bude“, a jutro je period kada su pokreti debelog crijeva kod mnogih ljudi izraženiji.

Ako tome dodate doručak i šoljicu kafe, nekoliko različitih signala može se pojaviti gotovo istovremeno.

Zato osoba lako stekne utisak da je za sve odgovorna isključivo kafa, iako se ona zapravo uklopila u već aktivan jutarnji probavni ritam.

A šta je s hormonima probave?

Istraživanja sugerišu da kafa može uticati i na oslobađanje određenih probavnih hormona, poput gastrina.

Gastrin je poznat prvenstveno po ulozi u lučenju želučane kiseline, ali je probavni sistem povezan nizom signala koji utiču i na kretanje hrane kroz crijeva.

Zbog toga je vjerovatno pogrešno tražiti jedno jedino objašnjenje.

Temperatura i količina napitka, različiti spojevi u kafi, hormonski odgovor i prirodni refleksi probavnog sistema mogu zajedno doprinijeti onome što osoba osjeti nekoliko minuta kasnije.

Zašto kafa djeluje samo na neke ljude?

Upravo je to jedan od zanimljivijih dijelova prvih eksperimenata.

Nisu svi ispitanici reagovali.

Kod osoba koje su govorile da ih kafa inače ne tjera u toalet istraživači nisu zabilježili istu reakciju kao kod onih koji su je redovno osjećali.

Probavni sistemi ljudi razlikuju se po osjetljivosti, navikama, prehrani i nizu drugih faktora.

Zato jedna osoba može popiti dvije kafe bez ikakvog efekta, dok drugoj nekoliko gutljaja jutarnje kafe djeluje gotovo poput prekidača.

Mlijeko također može biti dio problema – ali iz drugog razloga

Ako kafu pijete s mlijekom, a nakon nje imate nadutost, grčeve ili proljev, vrijedi razmišljati i o onome što ste dodali u šoljicu.

Osobe koje teže probavljaju laktozu mogu reagovati na mlijeko, a ne na samu kafu.

Slično vrijedi za velike količine određenih zaslađivača ili vrlo masne dodatke.

Zato „kafa mi smeta“ ne mora kod svake osobe značiti isti problem.

Za većinu je to samo dio normalne probave

Ako vas jutarnja kafa redovno potakne na pražnjenje crijeva, a nemate bolove, krv u stolici, dugotrajni proljev ili druge zabrinjavajuće simptome, sama reakcija obično nije razlog za paniku.

Za neke ljude kafa je jednostavno snažan signal probavnom sistemu.

Ono što je naučnicima posebno zanimljivo jeste da taj signal nije moguće objasniti samo kofeinom.

Zbog toga osoba koja pređe na bezkofeinsku kafu može ostati prilično iznenađena.

Možda je iz šoljice uklonila većinu kofeina – ali njena crijeva očigledno nisu dobila poruku da trebaju promijeniti jutarnju rutinu.