NAUČNICA S YALEA OTKRILA ZANIMLJIVU POVEZANOST IZMEĐU STARENJA I DUŽINE ŽIVOTA: Ljudi koji su pozitivnije gledali na godine živjeli su u prosjeku 7,5 godina duže
“Starost je samo propadanje.“
„Poslije određene godine više nema smisla počinjati nešto novo.“
„Normalno je da star čovjek postane potpuno nemoćan.“
Takve rečenice toliko su česte da ih ponekad prestanemo doživljavati kao stavove i počnemo ih prihvatati kao neizbježne činjenice.
Psihologinja i epidemiologinja Becca Levy sa Univerziteta Yale već desetljećima proučava upravo pitanje šta se događa kada ljudi tokom života usvoje pozitivne ili negativne stereotipe o vlastitom starenju.
Jedno njeno istraživanje privuklo je posebnu pažnju: ljudi koji su na starenje gledali pozitivnije živjeli su u prosjeku 7,5 godina duže od osoba s negativnijom percepcijom starenja.
Broj zvuči spektakularno, ali važno je razumjeti šta je istraživanje zaista pokazalo – i šta nije.
Istraživanje je pratilo 660 ljudi
Studija objavljena 2002. godine uključila je 660 osoba starih 50 godina ili više iz američke savezne države Ohio.
Njihovi stavovi prema vlastitom starenju zabilježeni su mnogo prije nego što su istraživači analizirali podatke o njihovoj dugovječnosti.
Učesnici su odgovarali na pitanja koja su istraživačima pomogla procijeniti koliko pozitivno ili negativno doživljavaju vlastito starenje.
Zatim su ti podaci povezani s informacijama o mortalitetu tokom dugog perioda praćenja.
Rezultat je bio upečatljiv.
Osobe s pozitivnijim samopoimanjem starenja u prosjeku su živjele 7,5 godina duže.
Razlika je ostala i nakon što su uključeni drugi faktori
Prvo pitanje koje se nameće jeste prilično očigledno.
Možda su pozitivnije osobe jednostavno bile zdravije, bogatije ili manje usamljene?
Istraživači su zato u analizu uključili niz drugih faktora.
Među njima su bili dob, spol, socioekonomski status, usamljenost i funkcionalno zdravstveno stanje.
Povezanost između pozitivnije percepcije starenja i dužeg života ostala je statistički prisutna.
To istraživanje nije dokaz da će pozitivno razmišljanje samo po sebi nekome „dodati“ tačno 7,5 godina života.
Ali pokazalo je dovoljno snažnu povezanost da je pitanje stavova prema starenju postalo ozbiljan predmet daljnjih istraživanja.
Kako bi uvjerenje uopće moglo uticati na zdravlje?
Jedno moguće objašnjenje ide preko ponašanja.
Ako čovjek vjeruje da je fizičko propadanje nakon određene dobi potpuno neizbježno, možda će manje pokušavati ostati aktivan.
Ako misli da stariji ljudi više ne mogu učiti, možda će prestati stavljati sebe u situacije koje zahtijevaju mentalni napor.
Ako svaki novi simptom automatski pripiše riječima „to su godine“, možda će kasnije potražiti medicinsku pomoć.
Suprotan stav ne znači negiranje stvarnih promjena koje dolaze sa starenjem.
Može jednostavno značiti da osoba ne tumači svaku promjenu kao dokaz da više ništa ne može napraviti.
Levy govori i o stresu
Drugi mogući put povezan je s načinom na koji negativni stereotipi djeluju kao izvor stresa.
Ako desetljećima slušamo da starost znači nemoć, teret za porodicu, zaboravnost i društvenu nevidljivost, približavanje toj životnoj fazi može samo po sebi postati nešto čega se bojimo.
Levyjeva šira istraživanja povezivala su negativna uvjerenja o starenju s različitim fiziološkim i zdravstvenim pokazateljima, dok su pozitivniji stavovi povezani s boljim funkcionalnim ishodima.
To ne znači da bolest možemo izliječiti „pozitivnim mislima“
Ovdje je posebno važno ne otići korak dalje od nauke.
Pozitivan stav prema starenju nije zamjena za liječenje visokog pritiska, dijabetesa, bolesti srca ili drugih zdravstvenih problema.
Ne možemo mislima promijeniti genetiku niti ukloniti sve biološke procese povezane s godinama.
Studija je pokazala povezanost između stavova i dugovječnosti, a ne čarobni mehanizam kojim će optimizam garantovati određeni broj dodatnih godina.
Stereotipe o starosti počinjemo učiti mnogo prije nego što ostarimo
Jedan od zanimljivijih dijelova Levyjinog rada jeste tvrdnja da uvjerenja o starosti ne nastaju tek kada napunimo 70 godina.
Učimo ih cijeli život.
Djeca vide kako se stariji ljudi prikazuju na televiziji. Čujemo šale o zaboravnosti i fizičkom propadanju. Primjećujemo kada se nečije mišljenje odbaci samo zato što je „prestar“.
S vremenom te ideje možemo internalizirati.
A onda jednog dana sami postanemo pripadnici grupe o kojoj smo desetljećima slušali iste stereotipe.
Novija istraživanja nastavila su otvarati isto pitanje
Yale je 2026. objavio rezultate novog Levyjinog istraživanja starijih Amerikanaca koje je pokazalo da gotovo polovina ljudi starijih od 65 godina tokom dugog praćenja nije samo nazadovala.
Kod mnogih je zabilježeno poboljšanje fizičkog, kognitivnog ili oba aspekta funkcionisanja, a pozitivnija uvjerenja o starenju bila su povezana s većom vjerovatnoćom takvog poboljšanja.
To ne znači da se biološko starenje zaustavilo.
Znači da putanja u starijoj dobi nije kod svih ljudi jednostavna ravna linija prema dolje.
Možda vrijedi promijeniti način na koji govorimo o godinama
Ne možemo izabrati datum rođenja.
Ne možemo kontrolisati sve bolesti, gene niti životne okolnosti.
Ali možemo primijetiti koliko često starost unaprijed povezujemo s nesposobnošću.
Osoba od 70 godina nije automatski slaba. Osoba od 80 godina nije automatski nesposobna učiti. A činjenica da se nešto s godinama mijenja ne znači da svaki dio života mora postati lošiji.
Levyjino poznato istraživanje ne govori da ćete živjeti tačno 7,5 godina duže ako od sutra počnete pozitivno razmišljati.
Njegova poruka je suptilnija – i možda zanimljivija.
Način na koji zamišljamo vlastitu starost možda nije samo mišljenje o budućnosti.
Može postati jedan od faktora koji utiču na način na koji tu budućnost zaista živimo.
Možda vas zanima:

WALTER WILLETT UPOZORAVA DA NIJE SVA INDUSTRIJSKI PRERAĐENA HRANA JEDNAKO LOŠA: Objašnjava zašto pri...

JEDAN OD NAJPOZNATIJIH STRUČNJAKA ZA ISHRANU OTKRIO JE ŠTA JEDE TIJEKOM DANA: Walter Willett pokazao...

POZNATI ITALIJANSKI NAUČNIK VALTER LONGO GODINAMA PROUČAVA KAKO ŽIVJETI DUŽE: Njegova svakodnevna is...

ZAŠTO VRANE PAMTE LJUDE KOJI SU PREMA NJIMA BILI NEPRIJATELJSKI NASTROJENI? Naučna istraživanja otkr...

ZAŠTO NAS NAJVIŠE ZABOLE RIJEČI LJUDI KOJE VOLIMO? Psihologija objašnjava zbog čega kritiku bliskih ...

ZAŠTO NAM SE NAJEŽI KOŽA KADA ČUJEMO ODREĐENU PJESMU? Naučnici objašnjavaju šta se događa u tijelu t...

U 108. GODINI ŽIVJELA JE SAMA, VOZILA AUTOMOBIL I VJEŽBALA SVAKOG DANA: Ovo je 5 životnih savjeta Su...

DOŽIVJELA JE 117 GODINA I IMALA 3 JEDNOSTAVNA ŽIVOTNA PRAVILA: Ethel Caterham posebno je izbjegavala...

KARDIOLOG VALENTÍN FUSTER GOVORIO JE O 4 OSOBINE KOJE MOGU POMOĆI DA ŽIVIMO SRETNIJE: Jedna se odnos...

POZNATI KARDIOHIRURG DOŽIVIO JE 104 GODINE: Ellsworth Wareham svoju dugovječnost povezivao je s ove ...

ČUVENI ŠPANSKI KARDIOLOG VALENTÍN FUSTER IMA 4 PRAVILA ZA ISPUNJEN ŽIVOT: Svakog jutra 15 minuta pos...
