Opasnost koju svi ignorišemo poslije 60: Kako sačuvati mozak od brzog starenja

Kako godine prolaze, sasvim je prirodno da primijetimo određene promjene u pamćenju. Ponekad nam treba više vremena da se sjetimo nečijeg imena, zaboravimo gdje smo ostavili ključeve ili sporije usvajamo nove informacije. Takve promjene dio su normalnog procesa starenja, ali stručnjaci ističu da mnogo toga možemo učiniti kako bismo sačuvali zdravlje mozga i u poznijim godinama.

Neurolazi i psiholozi danas naglašavaju da mozak nije organ koji jednostavno “propada” s godinama. Naprotiv, on zadržava sposobnost prilagođavanja i stvaranja novih neuronskih veza tokom cijelog života. Taj proces poznat je kao neuroplastičnost i upravo zbog njega nikada nije kasno usvojiti nove navike koje mogu doprinijeti očuvanju mentalnih sposobnosti.

Iako genetika ima određenu ulogu, način života često je jednako važan. Redovno kretanje, kvalitetan san, uravnotežena ishrana, društveni kontakti i mentalna aktivnost zajedno mogu pomoći da mozak ostane aktivan i nakon šezdesete godine.

Najveći neprijatelj mozga nije uvijek starost

Mnogi vjeruju da su godine glavni razlog slabljenja pamćenja. Međutim, stručnjaci upozoravaju da je mnogo veći problem dugotrajna neaktivnost.

Kada prestanemo učiti nove stvari, manje se krećemo, rijetko razgovaramo s drugim ljudima ili provodimo dane u istoj rutini, mozak dobija sve manje podsticaja.

Slično kao i mišići, i mozak voli aktivnost. Što ga češće koristimo, to više podstičemo njegovo normalno funkcionisanje.

Zašto je kretanje toliko važno?

Brojna istraživanja pokazuju da redovna fizička aktivnost koristi ne samo srcu i mišićima nego i mozgu.

Umjerena šetnja, vožnja bicikla, plivanje ili lagane vježbe mogu poboljšati cirkulaciju i doprinijeti boljoj opskrbi mozga kisikom.

Ne morate trenirati satima.

Čak i tridesetak minuta umjerene aktivnosti većinu dana u sedmici može imati pozitivan učinak na opće zdravlje.

Učenje ne prestaje odlaskom u penziju

Jedna od zajedničkih osobina mnogih vitalnih starijih osoba jeste njihova radoznalost.

Uče koristiti nove tehnologije.

Čitaju knjige.

Rješavaju ukrštenice ili sudoku.

Pohađaju kurseve stranih jezika.

Uče svirati instrument ili razvijaju novi hobi.

Svaka nova vještina predstavlja svojevrsni trening za mozak i podstiče stvaranje novih neuronskih veza.

Društveni odnosi hrane i mozak

Psiholozi već godinama upozoravaju da usamljenost može negativno utjecati na kvalitet života starijih osoba.

Redovni razgovori s porodicom, prijateljima ili komšijama nisu važni samo zbog dobrog raspoloženja.

Komunikacija aktivira različite dijelove mozga – od pamćenja i pažnje do sposobnosti planiranja i razumijevanja emocija drugih ljudi.

Čak i kratko druženje uz kafu ili zajednička šetnja mogu biti korisni za mentalno zdravlje.

San je važniji nego što mnogi misle

Tokom sna mozak obrađuje informacije prikupljene tokom dana i učvršćuje sjećanja.

Nedostatak kvalitetnog sna može otežati koncentraciju, usporiti razmišljanje i utjecati na raspoloženje.

Stručnjaci savjetuju odlazak na spavanje u približno isto vrijeme, izbjegavanje teških obroka neposredno prije sna i ograničavanje korištenja ekrana u večernjim satima.

Ishrana također ima svoju ulogu

Ne postoji jedna namirnica koja može spriječiti starenje mozga, ali uravnotežena ishrana može doprinijeti njegovom zdravlju.

Nutricionisti često preporučuju:

• ribu bogatu omega-3 masnim kiselinama,
• voće i povrće različitih boja,
• orašaste plodove,
• integralne žitarice,
• maslinovo ulje,
• dovoljan unos vode.

Takav način ishrane povezuje se s boljim zdravljem srca i krvnih sudova, što je važno i za normalnu funkciju mozga.

Stres ostavlja trag i na pamćenju

Dugotrajan stres može otežati koncentraciju i sposobnost prisjećanja informacija.

Zbog toga stručnjaci preporučuju pronalaženje aktivnosti koje pomažu opuštanju.

To može biti šetnja u prirodi, vrtlarstvo, čitanje, meditacija, molitva, duboko disanje ili vrijeme provedeno s porodicom.

Važno je pronaći ono što odgovara upravo vama.

Kada zaborav postaje razlog za pregled?

Povremeno zaboravljanje sitnica normalan je dio starenja.

Međutim, ako osoba počne često zaboravljati važne informacije, gubiti se na poznatim mjestima, imati poteškoće u svakodnevnim aktivnostima ili primijeti nagle promjene u razmišljanju i ponašanju, potrebno je obratiti se ljekaru.

Rano prepoznavanje mogućih zdravstvenih problema može biti veoma važno za dalje liječenje i planiranje brige o zdravlju.

Male navike koje mogu napraviti veliku razliku

Stručnjaci savjetuju da pokušate svakodnevno uključiti nekoliko jednostavnih aktivnosti:

• prošetajte barem pola sata,
• nazovite prijatelja ili člana porodice,
• pročitajte nekoliko stranica knjige,
• naučite jednu novu riječ stranog jezika,
• riješite ukrštenicu ili logički zadatak,
• provedite vrijeme u prirodi,
• vodite računa o kvalitetnom snu.

Svaka od ovih navika pojedinačno djeluje jednostavno, ali njihovo redovno provođenje može doprinijeti očuvanju mentalne vitalnosti.

Godine ne određuju koliko će mozak ostati aktivan

Iako je starenje prirodan proces koji ne možemo zaustaviti, mnogo toga zavisi od naših svakodnevnih izbora.

Briga o mozgu ne počinje tek u starosti. Ona traje cijelog života.

Stručnjaci ističu da ne postoji čudesna formula koja garantuje očuvanje pamćenja, ali kombinacija redovne fizičke aktivnosti, kvalitetnog sna, uravnotežene ishrane, mentalnih izazova i bliskih društvenih odnosa može pomoći da mozak ostane aktivan i nakon 60. godine. Nikada nije kasno usvojiti navike koje doprinose zdravijem i kvalitetnijem starenju, jer svaki mali korak koji napravimo danas može imati pozitivan učinak na godine koje dolaze.