Šta dijete zaista nasljeđuje od majke? Jedna stvar dolazi gotovo isključivo s majčine strane, a oko druge dvije postoji velika zabluda

“To je povukao na majku.” Rečenica je koju čujemo gotovo od trenutka kada se dijete rodi. Nekada se govori o očima i osmijehu, nekada o temperamentu, inteligenciji ili čak sklonosti debljanju.

Genetika je, međutim, mnogo zanimljivija i složenija od jednostavne podjele na “majčino” i “očevo”. Dijete najveći dio genetskog materijala dobija od oba roditelja, ali postoji jedan poseban dio DNK koji se prenosi gotovo isključivo majčinom linijom.

Riječ je o mitohondrijskoj DNK. Mitohondrije koje dijete dobija dolaze iz jajne ćelije, zbog čega se njihov genetski materijal nasljeđuje od majke.

Ali tvrdnje da se inteligencija, tjelesna građa ili način starenja jednostavno “nasljeđuju samo od majke” preveliko su pojednostavljenje.

1. Mitohondrijska DNK zaista prati majčinu liniju

Za razliku od većine DNK koja se nalazi u jezgru ćelije, mitohondrije imaju vlastiti mali skup genetskog materijala.

Njihova osnovna uloga povezana je s proizvodnjom energije potrebne ćelijama. Dijete mitohondrije nasljeđuje od majke, dok se očinske mitohondrije u pravilu ne prenose na potomstvo.

Zbog toga se određene rijetke genetske promjene povezane s mitohondrijskom DNK mogu prenositi majčinom linijom. I sinovi i kćerke mogu ih naslijediti, ali ih dalje svojoj djeci mogu prenijeti žene.

Da li to znači da majka određuje kako ćemo stariti?

Ne. Mitohondrije su važne za funkcionisanje ćelija i istražuju se u kontekstu procesa povezanih sa starenjem, ali način na koji osoba stari ne određuje jedan genetski sistem.

U igri su brojni geni koje nasljeđujemo od oba roditelja, ali i faktori poput okruženja, životnih navika i drugih individualnih karakteristika.

Zato nije precizno reći da smo “brzinu starenja” jednostavno dobili od majke. Majčino mitohondrijsko naslijeđe jeste jedan zanimljiv dio mnogo šire priče.

2. Sklonost tjelesnoj težini ne dolazi samo od majke

Druga popularna tvrdnja glasi da djeca od majke mogu naslijediti sklonost lakšem dobijanju kilograma.

Genetika zaista može imati ulogu u tjelesnoj građi, metabolizmu i drugim osobinama povezanim s težinom. Međutim, ti geni ne dolaze samo s jedne strane porodice.

Dijete nasljeđuje veliki broj genetskih varijanti od oba roditelja, a njihov uticaj dodatno se prepliće s okruženjem u kojem odrasta.

To znači da slična građa majke i djeteta može biti rezultat genetike, ali i porodičnih navika koje dijele godinama.

Predispozicija nije unaprijed napisana sudbina

Genetska predispozicija znači povećanu ili smanjenu vjerovatnoću određene osobine, a ne garanciju kako će nečije tijelo izgledati.

Upravo je to važna razlika kada se govori o nasljeđivanju. Geni postavljaju dio početnih uslova, ali nisu jedino objašnjenje konačnog rezultata.

3. A šta je s tvrdnjom da inteligenciju nasljeđujemo od majke?

Ovo je vjerovatno najpoznatiji mit na cijeloj listi.

Na internetu se godinama mogu pronaći tvrdnje da dijete inteligenciju nasljeđuje prvenstveno ili čak isključivo od majke zbog gena smještenih na X hromosomu.

Problem je što je inteligencija veoma složena osobina. Na sposobnosti povezane s učenjem, pamćenjem i razmišljanjem utiče veliki broj genetskih varijanti, a dijete ih dobija od oba roditelja.

Veliku ulogu imaju i okruženje, obrazovanje, iskustva tokom odrastanja i brojni drugi faktori. Zato ne postoji naučna osnova da se inteligencija jednostavno pripiše samo majčinoj strani porodice.

Zašto onda ovakvi mitovi tako lako opstaju?

Jednostavna objašnjenja lako se pamte. Rečenica “inteligenciju dobijaš od majke” mnogo je privlačnija od objašnjenja koje uključuje stotine ili hiljade genetskih varijanti i uticaj okruženja.

Ali genetika rijetko funkcioniše kroz tako jednostavna pravila.

Čak i braća i sestre koji imaju iste roditelje mogu se značajno razlikovati jer ne nasljeđuju potpuno istu kombinaciju genetskih varijanti.

Jedno majčino naslijeđe ipak je posebno

Ako želimo precizno govoriti o osobini koja zaista prati majčinu liniju, najbolji primjer ostaje mitohondrijska DNK.

Za većinu drugih osobina odgovor je složeniji. Izgled, tjelesna građa, kognitivne sposobnosti i brojne druge karakteristike nastaju kroz kombinaciju gena oba roditelja i faktora iz okruženja.

Zato sljedeći put kada neko kaže da je dijete nešto “sigurno povuklo na majku”, moguće je da bude u pravu. Ali genetika će gotovo uvijek imati dužu priču od jedne rečenice.