Ako se budite tačno u ovo specifično vrijeme svake noći, vaše tijelo reaguje na blokirane emocije: Evo koji organ trpi najveći pritisak

Pogledate na sat – 3:17.

Sljedeće noći probudite se ponovo i sat pokazuje 3:26. Nakon nekoliko dana počinjete se pitati kako je moguće da vas tijelo gotovo uvijek budi u isto vrijeme.

Na internetu ćete vrlo brzo naići na neobično objašnjenje.

Buđenje između 1 i 3 sata navodno znači da je opterećena jetra i da u sebi nosite ljutnju. Buđenje između 3 i 5 povezuje se s plućima, tugom i „blokiranim emocijama“.

Zvuči dovoljno precizno da djeluje uvjerljivo.

Ali moderna medicina nema dokaze da se prema satu u kojem se budite može zaključiti koji organ ima problem ili koju emociju potiskujete.

Ipak, činjenica da se budite približno u isto vrijeme nije nužno slučajnost. Samo je pravo objašnjenje potpuno drugačije.

Odakle uopće dolazi priča o organima i tačnom vremenu?

Ideja potiče iz tradicionalne kineske medicine i takozvanog „organskog sata“.

Prema tom tradicionalnom konceptu, period od 24 sata podijeljen je na dvosatne intervale povezane s različitim organima.

Tako se, naprimjer, period između 1 i 3 sata povezuje s jetrom, dok se vrijeme između 3 i 5 sati tradicionalno povezuje s plućima.

Kasnije su tim vremenskim periodima počele biti pripisivane i određene emocije, pa ćete tako na društvenim mrežama pronaći tvrdnje da noćno buđenje otkriva „potisnutu ljutnju“, „tugu koju niste otpustili“ ili energetski problem određenog organa.

To treba posmatrati kao tradicionalni sistem vjerovanja, a ne kao medicinski dijagnostički test.

Činjenica da ljudsko tijelo zaista ima dnevne biološke ritmove ne potvrđuje tvrdnju da je svaki dvosatni period rezervisan za jedan organ.

Zašto se onda zaista možete buditi gotovo uvijek u isto vrijeme?

Naš san nije osam sati jednako dubokog mirovanja.

Tokom noći mozak prolazi kroz različite faze sna, uključujući REM i nekoliko faza non-REM sna.

Jedan ciklus u prosjeku traje približno 80 do 100 minuta, a većina ljudi tokom noći prođe kroz četiri do šest ciklusa.

Između ciklusa mnogo se lakše kratko probudimo.

Većine tih buđenja ujutro se čak i ne sjećamo.

Ako svaku večer odlazite u krevet približno u isto vrijeme, vaši ciklusi sna također se odvijaju približno u istim periodima.

Zbog toga nije neobično da se lakša faza sna nekoliko noći zaredom pojavi oko sličnog vremena.

Zašto je period između 3 i 5 ujutro posebno čest?

Kako se približavamo jutru, struktura sna se mijenja.

Najviše dubokog sna obično imamo ranije tokom noći, dok se prema jutru povećava udio REM i lakšeg sna.

Zbog toga nas u ranim jutarnjim satima lakše probudi nešto što bismo nekoliko sati ranije možda potpuno prespavali.

Automobil na ulici.

Partner koji se okrenuo u krevetu.

Promjena temperature.

Potreba za odlaskom u toalet.

Svjetlost koja ulazi kroz prozor.

Ili jednostavno vlastiti unutrašnji sat.

Istovremeno se tijelo postepeno počinje pripremati za buđenje. Pred jutro dolazi do promjena u hormonima, tjelesnoj temperaturi i budnosti.

Zato činjenica da se redovno budite oko četiri sata ujutro sama po sebi ne znači da vam „pluća šalju upozorenje“.

A gdje su u svemu tome emocije?

Tu postoji mali dio priče koji se često pogrešno interpretira.

Emocionalno stanje zaista može utjecati na san.

Stres, brige, tjeskoba, problemi na poslu, finansijske teškoće, porodični konflikti ili tugovanje mogu otežati održavanje sna.

Kada smo pod stresom, mozak može ostati u stanju veće pripravnosti čak i kada smo zaspali.

Zato se neko može probuditi tokom lakše faze sna i odmah početi razmišljati o problemu koji ga muči.

Ali to nije isto što i tvrdnja:

„Probudili ste se u 3:20, dakle potiskujete ljutnju.“

Takvu vezu medicina ne može napraviti na osnovu sata.

Ako se probudite i odmah pogledate koliko je sati, možete nesvjesno pojačati problem

Dogodi se nešto zanimljivo kada nekoliko puta primijetimo isto vrijeme.

Počnemo ga očekivati.

Legnete u krevet i pomislite:

„Hoću li se opet probuditi u tri?“

Kada se probudite, prva stvar koju napravite jeste da pogledate na sat.

Ako piše 3:05, mozak dobija potvrdu:

„Evo, opet se dogodilo.“

Naredne noći postajete još pažljiviji.

NIH čak navodi da zabrinutost oko toga hoćemo li dovoljno spavati i često gledanje na sat mogu dodatno pogoršati nesanicu.

Drugim riječima, ono što je možda počelo kao slučajno buđenje može vremenom postati obrazac koji dodatno održava sama zabrinutost zbog buđenja.

Alkohol je čest, a zanemaren razlog

Čaša ili dvije alkohola navečer mogu pomoći da osoba brže zaspi.

Zbog toga neki ljudi alkohol doživljavaju kao nešto što poboljšava san.

Ali druga polovina noći može izgledati potpuno drugačije.

Kako tijelo metabolizira alkohol, san može postati lakši i isprekidaniji, pa je veća vjerovatnoća noćnog buđenja.

Slično tome, kasno konzumiranje kofeina, nikotina ili velikog obroka može kod nekih ljudi remetiti san.

Ponekad vas ne budi mozak nego mjehur, želudac ili disanje

Ako se buđenje ponavlja svake noći, vrijedi obratiti pažnju i na ono što se događa neposredno nakon što otvorite oči.

Morate li skoro uvijek otići u toalet?

Budite li se uz žgaravicu?

Hrčete li snažno?

Da li vam je partner rekao da tokom sna povremeno prestanete disati?

Budite li se uz osjećaj gušenja?

Imate li bolove?

Jesu li prisutni valunzi ili noćno znojenje?

Takvi detalji ljekaru mogu reći mnogo više od same informacije da se budite u 3:14 ujutro.

Česta noćna buđenja mogu se pojaviti uz nesanicu, apneju u snu, refluks, bol, hormonalne promjene, određene lijekove, sindrom nemirnih nogu i niz drugih stanja.

Koji organ onda „trpi najveći pritisak“?

Na osnovu vremena buđenja nije moguće izdvojiti jedan organ.

Ne postoji medicinski prihvaćena tabela prema kojoj buđenje u jedan sat znači jetru, u drugi pluća, a u treći bubrege.

Ono što jeste dobro dokumentovano jeste da kvalitetan i dovoljno dug san ima važnu ulogu u zdravlju cijelog organizma.

Dugotrajno loš san nije samo pitanje umora sljedećeg jutra. Povezan je s raspoloženjem, koncentracijom, metabolizmom i kardiovaskularnim zdravljem.

Zato ponavljano buđenje vrijedi shvatiti ozbiljno ako vam remeti svakodnevno funkcionisanje – ali ne pokušavati sami dijagnosticirati organ gledajući kazaljke na satu.

Kada noćno buđenje više nije samo bezazlena navika?

Povremeno se probuditi tokom noći sasvim je normalno.

Mnogo je važnije koliko često se to događa i možete li ponovo zaspati.

Ako se probudite, okrenete i nastavite spavati, možda ujutro nećete ni znati da se dogodilo.

Ako se, međutim, gotovo svake noći probudite i zatim sat vremena ne možete zaspati, preko dana ste izrazito umorni ili se uz buđenje pojavljuju problemi s disanjem, bol, snažno hrkanje ili drugi simptomi, tada vrijedi razgovarati s ljekarom.

Sat ipak nešto otkriva – samo ne ono što tvrde viralne objave

Ako se nekoliko noći zaredom probudite u gotovo isto vrijeme, ne morate odmah tražiti koja je emocija navodno povezana s tim satom.

Mnogo korisnije je pogledati vlastite navike.

Kada odlazite na spavanje?

Pijete li alkohol ili kofein kasno?

Je li soba pretopla?

Budite li se zbog toaleta?

Jeste li posljednjih sedmica pod većim stresom?

Hrčete li?

Naš organizam zaista ima unutrašnji sat. Ali taj sat upravlja ritmom sna, hormona i budnosti – ne šalje skrivene poruke da je određena emocija blokirala određeni organ.

A kada se ista buđenja ponavljaju sedmicama, više ćete saznati posmatrajući kvalitet sna i prateće simptome nego gledajući tabelu organa na internetu.