Izgubio je izbore, ali šta sada slijedi za Aleksandra Vučića? Jedna funkcija mu je i dalje nadohvat ruke

Aleksandar Vučić je na vanredne parlamentarne izbore u Srbiji ušao s jasnom ambicijom, nakon ostavke na mjesto predsjednika Republike želio je postati predsjednik Vlade. Izborni rezultat taj je plan zaustavio.

Studentska lista osvojila je apsolutnu parlamentarnu većinu, dok je lista „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“ završila na drugom mjestu. Time je prvi put nakon više od desetljeća Vučić ostao bez funkcije s koje bi direktno upravljao izvršnom vlašću.

To, međutim, ne znači da automatski nestaje iz politike.

Naprotiv, njegova neposredna politička budućnost već se djelimično može iščitati iz izbornog zakona, sastava liste na kojoj je nastupio i Ustava Srbije.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Aleksandar Vučić (@buducnostsrbijeav)

Vučić više nije predsjednik Srbije

Prva važna stvar jeste da Vučić predsjedničku funkciju nije izgubio na parlamentarnim izborima.

On je 27. septembra 2026. podnio ostavku na mjesto predsjednika Srbije, gotovo mjesec prije glasanja, kako bi mogao učestvovati na parlamentarnim izborima i biti kandidat svoje političke opcije za premijera.

Dan kasnije predsjedničke dužnosti preuzela je tadašnja predsjednica Narodne skupštine Ana Brnabić, koja funkciju vršioca dužnosti može obavljati najduže tri mjeseca.

Srbija zbog toga, nezavisno od parlamentarnih izbora, mora održati i vanredne predsjedničke izbore najkasnije do kraja decembra.

Na mjesto predsjednika više se ne može vratiti

Jedna od čestih dilema nakon izbora jeste može li se Vučić jednostavno ponovo kandidovati za predsjednika Republike.

Prema Ustavu Srbije – ne može.

Ustav propisuje da niko ne može više od dva puta biti izabran za predsjednika Republike.

Vučić je prvi put izabran 2017. godine, a drugi put 2022. godine. Činjenica da je drugi mandat završio ranije ostavkom ne mijenja činjenicu da je dva puta bio izabran.

Zbog toga će Srbija na predstojećim predsjedničkim izborima dobiti drugog predsjednika.

👉 Ne propustite ni ovu priču: Nakon poraza Aleksandra Vučića oglasila se Tamara: „Nešto vam nikada nisam rekla“

Plan je bio da postane premijer

Vučićev politički plan prije izbora nije bio tajna.

Glavni odbor Srpske napredne stranke početkom septembra odlučio je da upravo on bude prvi na listi „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“ i kandidat za predsjednika Vlade.

Ostavka na predsjedničku funkciju otvorila mu je pravni put za takav potez, jer predsjednik Republike ne može istovremeno obavljati drugu javnu funkciju.

Da je njegova lista osvojila većinu, Vučić bi mogao biti predložen za mandatara i vratiti se na funkciju premijera koju je već obavljao od 2014. do 2017. godine.

Izbori su, međutim, donijeli suprotan rezultat.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Aleksandar Vučić (@buducnostsrbijeav)

Studentska lista ima 140, Vučićeva 104 mandata

Prema preliminarnim rezultatima Republičke izborne komisije, Studentska lista osvojila je 52,71 posto glasova i 140 poslaničkih mandata.

Lista „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“ dobila je 39,17 posto glasova, što joj prema trenutnoj raspodjeli donosi 104 mjesta u Narodnoj skupštini.

Za većinu je potrebno najmanje 126 poslanika, pa Studentska lista može formirati vladu bez podrške Vučićevog bloka ako konačni rezultati potvrde sadašnju raspodjelu.

Vučić je još tokom izborne noći priznao poraz i rekao da je jasno da je Studentska lista pobijedila.

Vučić je prvi na listi – to znači da je u redu za poslanički mandat

Ovdje dolazimo do najkonkretnijeg odgovora na pitanje šta Vučiću sada slijedi.

Na izbornoj listi „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“ upravo je on bio kandidat broj jedan.

Prema Zakonu o izboru narodnih poslanika, mandati se kandidatima dodjeljuju prema njihovom redoslijedu na izbornoj listi, počevši od prvog kandidata.

Ako njegova lista i nakon konačnih rezultata zadrži više od stotinu mandata, Vučić je samim položajem na vrhu liste među kandidatima kojima će Republička izborna komisija dodijeliti poslanički mandat.

To znači da je njegova najizglednija formalna uloga u novom političkom poretku narodni poslanik u opozicionom bloku, ukoliko mandat zadrži.

SNS i dalje ostaje velika politička snaga

Izborni poraz nije isto što i nestanak Srpske napredne stranke.

Sa više od 39 posto glasova i preko stotinu poslanika, blok okupljen oko SNS-a ostaje daleko najveća opoziciona grupacija u novom parlamentu.

Formalni predsjednik SNS-a je Miloš Vučević, koji tu funkciju obavlja od 2023. godine. Aleksandar Vučić je član Predsjedništva stranke i tokom prethodnih godina ostao je njeno daleko najprepoznatljivije političko lice.

Za sada nije objavljeno da Vučić napušta SNS niti da se povlači iz politike.

Naprotiv, tokom govora nakon izbora odbacio je tvrdnje da će napustiti zemlju ili se „sklanjati“, iako nije detaljno predstavio svoju buduću političku ulogu.

Može li ponovo postati premijer nekada u budućnosti?

Za razliku od funkcije predsjednika Republike, za predsjednika Vlade ne postoji ustavno ograničenje broja mandata kakvo postoji za šefa države.

To znači da sam izborni poraz 2026. Vučiću pravno ne zatvara mogućnost da nekada ponovo bude kandidat za premijera.

Za to bi mu, međutim, bila potrebna parlamentarna većina koja može izabrati vladu.

U sadašnjem sazivu takvu većinu, prema preliminarnim rezultatima, ima Studentska lista, pa Vučić nema broj glasova potreban da postane premijer nakon ovih izbora.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Aleksandar Vučić (@buducnostsrbijeav)

Pred Srbijom su sada još predsjednički izbori

Dok se čeka formiranje nove Narodne skupštine i Vlade, Srbija mora završiti još jedan veliki izborni proces.

Nakon Vučićeve ostavke, Ustav nalaže održavanje predsjedničkih izbora u roku od najviše tri mjeseca.

Najkasniji rok za glasanje je 27. decembar 2026. godine.

Do izbora novog predsjednika dužnost šefa države obavlja Ana Brnabić.

To znači da će se politička slika Srbije u samo nekoliko mjeseci promijeniti na oba vrha vlasti – zemlja će dobiti novu vladu, ali i novog predsjednika Republike.

Izborni poraz sam po sebi ne znači nikakav pravni postupak

Nakon promjene vlasti na društvenim mrežama pojavile su se brojne tvrdnje o tome šta će se dogoditi Vučiću i drugim ljudima iz dosadašnje vlasti.

Važno je odvojiti političku odgovornost od pravne.

Gubitak izbora sam po sebi nema nikakve krivičnopravne posljedice. Eventualne istrage mogu se voditi samo kroz nadležne institucije i na osnovu konkretnih sumnji i dokaza, a ne zato što je neka politička opcija izgubila izbore.

Studentski pokret jeste tokom kampanje najavljivao jačanje borbe protiv korupcije i nezavisnosti institucija, ali iz toga se ne može unaprijed zaključivati da će protiv Vučića biti pokrenut određeni postupak.

Od predsjednika i kandidata za premijera do opozicije

Za Aleksandra Vučića promjena je velika.

Još početkom septembra bio je predsjednik Srbije i spremao se za prelazak na mjesto premijera. Krajem septembra odrekao se predsjedničke funkcije, a manje od mjesec kasnije njegova lista izgubila je parlamentarne izbore.

Ono što se sada može reći bez nagađanja jeste sljedeće: više nije predsjednik Srbije, nakon ovih izbora nema većinu potrebnu da postane premijer, ne može se treći put kandidovati za predsjednika, ali je kao prvi kandidat svoje liste u poziciji da postane poslanik jednog vrlo velikog opozicionog bloka.

Hoće li tu ulogu koristiti da nastavi biti glavno političko lice svoje opcije ili će njegov utjecaj s vremenom preuzeti neko drugi, za sada je političko pitanje na koje izborni rezultati još ne daju odgovor.