Šta pobjeda studenata znači za plate, poreze i cijene u Srbiji? Ovo su njihove najave

Pobjeda Studentske liste na parlamentarnim izborima u Srbiji otvorila je pitanje koje za veliki broj građana vjerovatno ima veću težinu od političkih funkcija i raspodjele ministarskih mjesta: šta će promjena vlasti značiti za plate, poreze, cijene hrane i svakodnevne troškove života?

Studentska lista tokom kampanje predstavila je ekonomski program koji predviđa promjene poreske politike, jaču zaštitu zaposlenih, borbu protiv monopola, dostupnije stanovanje i veću kontrolu trošenja državnog novca.

Ali važno je odmah napraviti razliku između predizbornog programa i odluka koje već važe. Plate, porezi i cijene neće se automatski promijeniti zbog rezultata izbora. Za većinu najavljenih mjera potrebno je prvo formirati novu vladu, a zatim mijenjati zakone, budžet ili druge propise.

Plate i penzije: Najavili su da neće biti smanjivanja

Jedna od najdirektnijih ekonomskih poruka Studentske liste tokom kampanje odnosila se na strah da bi promjena vlasti mogla donijeti smanjenje plata i penzija.

Njihovi predstavnici takav scenarij su odbacili.

„Nećemo smanjivati plate i penzije. One nisu poklon države, već rezultat napornog i savjesnog rada zaposlenih“, poručio je tokom predstavljanja ekonomskog programa kandidat Studentske liste Dejan Jakšić.

Međutim, lista zasad nije objavila univerzalno obećanje o tome za koliko će plate biti povećane niti precizan kalendar budućih povećanja zarada u javnom sektoru.

Njihov dugoročniji cilj je promjena ekonomskog modela Srbije – od oslanjanja na jeftinu radnu snagu prema poslovima veće produktivnosti, znanju, inovacijama i domaćim kompanijama.

Ako takva politika uspije povećati produktivnost i konkurenciju za radnike, dugoročno bi mogla stvarati prostor za veće zarade. To, međutim, nije nešto što se može dogoditi odmah nakon formiranja nove vlade.

Manji porezi za građane s nižim primanjima

Jedna od važnijih najava odnosi se na promjenu poreske politike.

Studentska lista zagovara sistem u kojem bi građani s nižim primanjima bili manje poreski opterećeni, dok bi imućniji plaćali više.

Ideja je da radnicima s manjim platama nakon poreza ostane više novca, odnosno da poresko opterećenje bude više povezano s ekonomskom snagom građana.

Međutim, konkretne poreske stope, granice prihoda i tačan iznos rasterećenja još nisu objavljeni. Zbog toga trenutno nije moguće izračunati koliko bi, naprimjer, radniku koji zarađuje 70.000 ili 100.000 dinara mjesečno ostalo više novca.

Upravo će detaljan prijedlog poreskih izmjena biti jedan od prvih pokazatelja koliko je ovu najavu moguće pretvoriti u praksu.

Mogu li cijene hrane zaista pasti?

Za domaćinstva koja posljednjih godina posebno osjećaju rast cijena hrane možda je najzanimljivija najava borbe protiv monopola i povlaštenog položaja velikih uvozničkih i trgovinskih struktura.

Studentska lista tvrdi da monopoli i interesne grupe utiču na odnos između cijene koju dobije proizvođač i konačne cijene koju građanin plaća u prodavnici.

Njihov program zato predviđa jačanje tržišne konkurencije, zaštitu domaće proizvodnje i borbu protiv monopolskog ponašanja.

Ako bi se zaista povećala konkurencija među trgovcima i dobavljačima, pritisak na cijene pojedinih proizvoda mogao bi biti veći.

Ipak, nema garancije da će zbog političke odluke cijene hrane automatski pasti. Na njih utiču i cijene energije, goriva, uvoza, sirovina, kurs valute, vremenske prilike i stanje na međunarodnim tržištima.

Zato je preciznije reći da studenti žele stvoriti uslove za veću konkurenciju i niže marže, a ne da su obećali tačno određeno pojeftinjenje hrane.

Ugovor za stalno nakon 12 mjeseci

Jedna od najkonkretnijih mjera u njihovom programu odnosi se na zaposlene koji godinama rade na određeno vrijeme.

Studentska lista planira izmjenu Zakona o radu kojom bi se maksimalno trajanje rada na određeno vrijeme smanjilo sa sadašnjih 24 na 12 mjeseci.

Nakon toga bi, prema njihovom prijedlogu, radni odnos trebao preći na neodređeno.

Cilj je smanjiti nesigurnost zaposlenih i praksu dugog držanja radnika na privremenim ugovorima.

To je mjera koja bi, ukoliko bude usvojena u najavljenom obliku, mogla direktno uticati na veliki broj zaposlenih, ali bi zahtijevala izmjene Zakona o radu.

Stanovi s povoljnijim zakupom i mogućnošću otkupa

Poseban dio programa namijenjen je mladima i zaposlenima u profesijama u kojima Srbiji nedostaje radnika.

Studentska lista predlaže izgradnju i dostupnost stanova s povoljnim zakupom i mogućnošću kasnijeg otkupa.

Predviđene su i poreske olakšice za mlade porodice te zaposlene u obrazovanju i zdravstvu.

Cilj je, prema programu, olakšati rješavanje stambenog pitanja i smanjiti odlazak mladih i kvalifikovanih ljudi iz zemlje.

Kolika bi bila kirija, po kojoj cijeni bi stanovi mogli biti otkupljeni i koliko bi ljudi godišnje moglo koristiti program zasad nije precizirano.

Besplatni udžbenici za svu djecu

Još jedna mjera koja bi direktno uticala na kućni budžet porodica jeste uvođenje besplatnih osnovnih udžbenika za učenike osnovnih i srednjih škola širom Srbije.

Prema njihovom prijedlogu, udžbenike bi finansirala država, a učenici bi ih dobijali preko škola.

Kandidat Studentske liste Aleksandar Baucal tokom kampanje je tvrdio da bi trošak takvog programa bio relativno mali u poređenju s pojedinim velikim državnim infrastrukturnim projektima.

Lista također predlaže preispitivanje cijena, kvaliteta i načina izbora udžbenika, umjesto da država samo plaća postojeći komercijalni model.

Najavljuju i jedinstvene cijene lijekova

Program sadrži i mjere koje bi trebale uticati na troškove liječenja.

Studenti predlažu uvođenje jedinstvene cijene lijekova i ravnomjerniju dostupnost apoteka, posebno u manjim i ruralnim sredinama.

Uz to najavljuju obnovu seoskih ambulanti, minimalne standarde dostupnosti primarne zdravstvene zaštite i podsticaje mladim ljekarima i tehničarima za rad izvan velikih gradova.

Dinar ne žele dirati

Važno pitanje za cijene, kredite i štednju jeste i kurs dinara.

Predstavnici Studentske liste poručili su da ne planiraju naglu promjenu postojećeg režima relativno stabilnog kursa.

Dejan Šoškić i drugi ekonomisti povezani s listom naglašavali su tokom kampanje važnost stabilnosti dinara i nezavisnosti Narodne banke Srbije.

Njihov ekonomski plan predviđa i veći udio zaduživanja države u domaćoj valuti, kao i mogućnost uvođenja dinarskih štednih obveznica namijenjenih građanima.

Odakle novac za sve te mjere?

Ovo je trenutno najveće otvoreno pitanje ekonomskog programa.

Studentska lista veliki dio dodatnog prostora za javna ulaganja očekuje kroz borbu protiv korupcije, oduzimanje nezakonito stečene imovine, transparentnije javne nabavke i reviziju skupih državnih infrastrukturnih projekata.

U njihovom zvaničnom programu navodi se očekivanje da bi se na taj način u budžet mogle vratiti stotine miliona eura.

Najavljene su i strožije kontrole javnih preduzeća te ukidanje partijskog imenovanja njihovih rukovodilaca.

Međutim, za najveći dio ekonomskih mjera još ne postoji kompletna javno objavljena budžetska računica koja bi pokazala koliko će svaka mjera koštati i kada će početi njena primjena.

Šta se građanima mijenja odmah nakon izbora?

Za sada – praktično ništa.

Izborni rezultat sam po sebi ne mijenja poreze, plate, cijene, radne ugovore niti pravo na besplatne udžbenike.

Prvo treba potvrditi konačne rezultate izbora, konstituisati Narodnu skupštinu i izabrati novu Vladu. Nakon toga slijede budžet, izmjene zakona i konkretne odluke.

Prvi ozbiljan test ekonomskih obećanja Studentske liste zato neće biti govor nakon izborne pobjede, nego prvi budžet i prvi paket zakona nove vlasti.

Tek tada će građani moći vidjeti koliko od najavljenih poreznih rasterećenja, jeftinijih lijekova, sigurnijih ugovora, stambenih programa i mjera protiv visokih cijena zaista prelazi iz programa u svakodnevni život.