Zanimljivosti

NA KOLIKO STEPENI TREBA PODESITI BOJLER DA TROŠI MANJE STRUJE? Mnogi griješe, a ova temperatura pravi dobar balans između uštede i sigurnosti

Bojler je jedan od uređaja koji u mnogim domaćinstvima radi svakog dana, pa nije čudno što ljudi pokušavaju pronaći temperaturu na kojoj će imati dovoljno tople vode, a istovremeno nepotrebno ne trošiti električnu energiju.

Jedni termostat drže gotovo na maksimumu kako tople vode nikada ne bi nedostajalo. Drugi ga spuštaju što niže vjerujući da će tako najviše uštedjeti.

Ni jedna krajnost nije uvijek najbolja.

Za uobičajeno kućno korištenje, temperatura od približno 50 do 55 stepeni Celzijusa često predstavlja razuman kompromis između potrošnje energije, količine dostupne tople vode i ugodnog korištenja. Ipak, kod bojlera sa spremnikom postoji i pitanje higijenske sigurnosti vode, zbog čega temperaturu ne treba bez razmišljanja trajno spuštati na vrlo niske vrijednosti.

Zašto bojler troši više kada ga držite na veoma visokoj temperaturi?

Što je voda u bojleru toplija u odnosu na temperaturu prostorije, veći su i toplotni gubici kroz spremnik i cijevi.

Drugim riječima, ako bojler cijeli dan održava vodu na 70 ili 75 stepeni, mora češće nadoknađivati toplotu koja se postepeno gubi u okolinu.

Ako istu vodu održava na umjerenijoj temperaturi, gubici su manji.

Zbog toga spuštanje previsoko podešenog termostata može smanjiti potrošnju električne energije. Američko Ministarstvo energetike, primjerice, za mnoge kućne grijače vode navodi oko 49 stepeni Celzijusa kao energetski efikasnu postavku, uz napomenu da posebne okolnosti mogu zahtijevati višu temperaturu.

Da li je onda najbolje spustiti temperaturu što više?

Ne.

Ako vodu zagrijavate samo na 35 ili 40 stepeni, bojler će zaista trebati manje energije za njeno zagrijavanje, ali kod spremnika to stvara drugi problem.

Bakterije poput legionele mogu se razmnožavati u toploj vodi u određenom temperaturnom rasponu. Zdravstvene smjernice zato ne preporučuju da se sistemi sa spremljenom toplom vodom jednostavno trajno održavaju na mlakim temperaturama.

Svjetska zdravstvena organizacija u smjernicama za kontrolu legionele navodi da je kod sistema tople vode temperatura važan dio prevencije te da se za određene sisteme preporučuje zagrijavanje vode u spremniku na oko 60 stepeni ili više.

Zbog toga nije dobro iz savjeta o štednji izvući zaključak da je 40 stepeni idealno samo zato što bojler tada troši manje.

Šta je onda praktičan kompromis za domaćinstvo?

Za veliki broj klasičnih kućnih električnih bojlera podešavanje u području oko 50 do 55 stepeni može biti praktična svakodnevna postavka, posebno ako se voda redovno koristi i ne stoji dugo u spremniku.

Međutim, dobro je provjeriti uputstvo konkretnog proizvođača.

Neki moderni bojleri imaju automatski program protiv razvoja bakterija koji povremeno zagrijava vodu na višu temperaturu, često oko 60 stepeni ili više. Kod takvih uređaja korisnik može imati ekonomičniju svakodnevnu postavku, dok uređaj periodično sam izvršava ciklus višeg zagrijavanja.

Ako vaš bojler nema takvu funkciju, preporuke proizvođača o temperaturi i održavanju posebno su važne.

Ni previsoka temperatura nije bez rizika

Postoji još jedan razlog zbog kojeg nije pametno držati bojler bez potrebe na maksimumu.

Voda zagrijana na vrlo visoku temperaturu može izazvati opekotine mnogo brže nego voda na umjerenijoj temperaturi.

To je posebno važno u domaćinstvima s malom djecom, starijim osobama ili ljudima koji sporije reaguju na previsoku temperaturu vode.

CDC upozorava da voda između približno 54 i 60 stepeni može pomoći u kontroli bakterija poput legionele, ali istovremeno povećava rizik od opekotina. Kod sistema koji vodu skladište na višoj temperaturi jedan od načina zaštite jesu termostatski miješajući ventili koji prije izlaza na slavinu miješaju toplu i hladnu vodu.

Da li bojler treba gasiti tokom noći?

Često se vjeruje da će najveća ušteda doći ako se bojler neprestano uključuje i isključuje.

Odgovor zavisi od načina korištenja, veličine spremnika, izolacije bojlera i tarife električne energije.

Ako imate povoljniju noćnu tarifu, može imati smisla najveći dio zagrijavanja obaviti tada. Kod dobro izolovanog bojlera voda može ostati topla prilično dugo.

Međutim, potpuno gašenje na nekoliko sati samo po sebi ne znači automatski ogromnu uštedu, jer će uređaj kasnije morati ponovo zagrijati ohlađenu vodu.

Veći efekat često daje izbjegavanje nepotrebno visoke temperature, racionalno korištenje tople vode i dobar bojler s kvalitetnom izolacijom.

Jedna postavka nije idealna za svaki dom

Porodica koja svakodnevno potroši cijeli spremnik nema iste uslove kao vikendica u kojoj voda sedmicama stoji nekorištena.

Isto tako, stariji bojler bez naprednih funkcija nije isto što i novi uređaj s ECO režimom i automatskim higijenskim ciklusom.

Zato je za svakodnevnu ekonomičnu upotrebu područje oko 50 do 55 stepeni razuman početak, ali temperaturu i eventualno periodično zagrijavanje na 60 stepeni treba uskladiti s uputstvom proizvođača i načinom korištenja bojlera.

Najveća greška nije u tome da termostat bude jedan ili dva stepena više ili niže. Mnogo je problematičnije mjesecima držati bojler na maksimumu bez potrebe – ili ga, u želji za uštedom, podesiti toliko nisko da voda u spremniku stalno ostaje mlaka.