Šta će biti s Anom Brnabić kada se konstituiše nova Skupština? Srbija ima neuobičajenu situaciju do predsjedničkih izbora

Ana Brnabić trenutno obavlja jednu od najneobičnijih funkcija u političkom sistemu Srbije. Formalno je predsjednica Narodne skupštine, ali nakon ostavke Aleksandra Vučića upravo zbog te funkcije privremeno obavlja i dužnost predsjednika Republike.

Ta situacija, međutim, ne može trajati dugo. Nakon parlamentarnih izbora slijedi konstituisanje potpuno novog saziva Skupštine, izbor njenog predsjednika, formiranje Vlade i predsjednički izbori koji se moraju održati do kraja decembra.

Upravo izbor novog predsjednika parlamenta mogao bi značiti i kraj privremenog boravka Ane Brnabić na čelu države.

Zašto je Ana Brnabić uopće postala vršilac dužnosti predsjednika?

Aleksandar Vučić podnio je ostavku na mjesto predsjednika Srbije 27. septembra 2026. godine. Prema Ustavu Srbije, kada predsjedniku Republike mandat prestane prije isteka vremena na koje je izabran, mijenja ga predsjednik Narodne skupštine.

Kako je u tom trenutku predsjednica parlamenta bila Ana Brnabić, ona je preuzela dužnost vršioca dužnosti predsjednika Republike.

To nije bila posebna politička odluka niti izbor u Skupštini. Funkcija joj je pripala direktno na osnovu ustavne odredbe koja određuje ko privremeno zamjenjuje predsjednika države.

Na toj poziciji može biti najduže tri mjeseca

Ustav postavlja jasnu vremensku granicu. Predsjednik Narodne skupštine može zamjenjivati predsjednika Republike najduže tri mjeseca.

U tom periodu moraju biti organizovani izbori za novog predsjednika Srbije. Pošto je Vučićev mandat prestao 27. septembra, predsjedničko glasanje mora biti održano najkasnije 27. decembra 2026.

Ana Brnabić je već najavila da će predsjedničke izbore raspisati najkasnije do 27. novembra, osim ako prije toga budu formirani novi organi Narodne skupštine.

Upravo taj drugi scenario sada postaje posebno zanimljiv.

Nova Skupština znači kraj mandata starog saziva

Nakon završetka izborne procedure Republička izborna komisija najprije objavljuje ukupne rezultate, a zatim dodjeljuje poslaničke mandate.

Prva sjednica novog saziva mora biti održana najkasnije 30 dana nakon proglašenja rezultata. Zanimljivo je da tu sjednicu formalno saziva predsjednik Narodne skupštine iz prethodnog saziva – što znači da bi je, prema sadašnjem stanju, trebala sazvati upravo Ana Brnabić.

Na prvoj sjednici potvrđuju se poslanički mandati. Čim se potvrde mandati najmanje dvije trećine narodnih poslanika, odnosno najmanje 167 od ukupno 250, novi saziv Skupštine smatra se konstituisanim.

Istog trenutka prestaje mandat prethodnog saziva parlamenta.

A onda se bira novi predsjednik Skupštine

Nova parlamentarna većina zatim bira predsjednika Narodne skupštine. Za njegov izbor potrebna je većina od ukupnog broja poslanika, dakle najmanje 126 glasova.

Ta funkcija ovog puta ima dodatnu težinu. Novi predsjednik parlamenta ne bi samo vodio rad Skupštine – dok Srbija ne izabere novog predsjednika Republike, upravo je predsjednik Narodne skupštine osoba koju Ustav određuje da zamjenjuje šefa države.

Ana Brnabić je i sama 30. oktobra praktično potvrdila takav scenario. Rekla je da će predsjedničke izbore raspisati ona ili, ako se prije toga formiraju organi nove vlasti, novi vršilac dužnosti predsjednika Republike.

Šta to konkretno znači za Anu Brnabić?

Ako novi saziv Skupštine izabere drugu osobu za predsjednika parlamenta, Ana Brnabić više neće biti osoba koja na osnovu te funkcije zamjenjuje predsjednika Republike.

Ustav funkciju vršioca dužnosti ne vezuje za Anu Brnabić lično, nego za funkciju predsjednika Narodne skupštine.

Zato bi novi predsjednik parlamenta, dok ne bude izabran novi predsjednik Srbije, preuzeo i ustavnu ulogu zamjene predsjednika Republike.

Brnabić je upravo zbog toga govorila o mogućnosti da predsjedničke izbore na kraju ne raspiše ona, nego novi vršilac dužnosti.

Može li Ana Brnabić ponovo biti izabrana za predsjednicu Skupštine?

Pravno – može. Ne postoji zabrana da osoba koja je vodila prethodni saziv ponovo bude kandidat za predsjednika parlamenta.

Ali o tome ne odlučuje prethodno rukovodstvo, nego novi saziv Narodne skupštine. Kandidat mora dobiti najmanje 126 poslaničkih glasova.

Zato pitanje ko će biti novi predsjednik parlamenta zavisi od odnosa snaga u novom sazivu i odluke nove većine.

Prema trenutnoj projekciji nakon ponovljenog glasanja, Studentska lista raspolaže sa 140 mandata, što joj daje dovoljno glasova da bez koalicionog partnera izabere predsjednika Narodne skupštine, ako konačna raspodjela mandata ostane takva.

Šta može vršilac dužnosti predsjednika Srbije?

Iako je riječ o privremenoj funkciji, vršilac dužnosti nije samo ceremonijalna zamjena.

Prema Ustavu i zakonu, predsjednik Narodne skupštine dok zamjenjuje predsjednika Republike može obavljati niz važnih poslova. Među njima su predstavljanje države, primanje akreditivnih pisama, raspisivanje parlamentarnih izbora, predlaganje kandidata za predsjednika Vlade i poslovi iz oblasti odbrane.

Ipak, ovlaštenja nisu potpuno ista kao kod predsjednika koji je neposredno izabran na izborima. Ana Brnabić je, primjerice, nakon preuzimanja funkcije navela da pomilovanja nisu među nadležnostima koje može koristiti kao vršilac dužnosti.

Nova Skupština mora riješiti još jedno važno pitanje

Izbor predsjednika parlamenta u normalnim okolnostima prvenstveno je pitanje organizacije zakonodavne vlasti. Ovoga puta izbor ima neposredan utjecaj i na vrh izvršne državne strukture.

Dok predsjednički izbori ne budu završeni, osoba koju nova Skupština izabere za svog predsjednika može istovremeno dobiti i ulogu vršioca dužnosti predsjednika Srbije.

To toj funkciji daje znatno veću političku i institucionalnu težinu nego što je obično ima nakon parlamentarnih izbora.

Ko će predložiti novog premijera?

Situacija postaje dodatno zanimljiva zbog formiranja nove Vlade.

Prema Ustavu, predsjednik Republike predlaže kandidata za predsjednika Vlade nakon razgovora s predstavnicima izbornih lista koje su osvojile mandate.

Dok nema izabranog predsjednika Republike, taj posao može obaviti osoba koja ga privremeno zamjenjuje.

Ako se novi parlament brzo konstituiše i izabere predsjednika Skupštine, upravo bi novi vršilac dužnosti predsjednika Republike mogao voditi konsultacije i predložiti mandatara za sastav nove Vlade.

Zato brzina konstituisanja parlamenta može direktno utjecati i na to ko će formalno pokrenuti proces formiranja Vlade.

Predsjednički izbori moraju završiti ovu privremenu situaciju

Bez obzira na to hoće li funkciju vršioca dužnosti do izbora obavljati Ana Brnabić ili novi predsjednik Skupštine, takva situacija je vremenski ograničena.

Predsjednički izbori moraju biti održani najkasnije 27. decembra. Od trenutka raspisivanja izbora do glasanja mora proći najmanje 30, a najviše 60 dana.

Kada građani izaberu novog predsjednika Republike i on stupi na dužnost, prestaje potreba da predsjednik Narodne skupštine privremeno obavlja tu funkciju.

Ana Brnabić možda će upravo ona otvoriti proces kojim joj prestaje sadašnja uloga

U tome se nalazi najneobičniji dio trenutne institucionalne situacije.

Kao predsjednica odlazećeg saziva, Ana Brnabić treba sazvati prvu sjednicu novog parlamenta. Kada novi saziv potvrdi dovoljan broj mandata i izabere svoje rukovodstvo, može biti izabran novi predsjednik Skupštine.

A upravo funkcija predsjednika Skupštine trenutno nosi sa sobom i privremeno obavljanje dužnosti predsjednika Republike.

Zato će jedna od prvih odluka novog parlamenta imati posljedice mnogo veće od toga ko će voditi sjednice u skupštinskoj sali.

Dok Srbija čeka predsjedničke izbore, izbor novog šefa parlamenta mogao bi istovremeno odrediti i ko će privremeno sjediti na čelu države.