IDETE NA SLAVU I PLANIRATE PONIJETI CVIJEĆE? Prema starom vjerovanju, jednu vrstu posebno su izbjegavali

Buket cvijeća jedan je od najjednostavnijih znakova pažnje kada odlazimo nekome u goste.

Ali kada je riječ o slavi, starije generacije znale su mnogo više razmišljati o tome koje će cvijeće ponijeti, koje boje izabrati i čak koliko će cvjetova biti u buketu.

Razlog nije bio botanika, nego simbolika.

U narodnoj tradiciji različitim vrstama cvijeća pripisivana su potpuno različita značenja. Jedno je predstavljalo zdravlje, drugo ljubav, treće sreću, a određene vrste vremenom su se toliko povezale sa sahranama i grobljima da ih mnogi nisu smatrali primjerenim poklonom za veselo porodično okupljanje.

Među njima se posebno izdvajala hrizantema.

Zašto su baš hrizanteme dobile takvu reputaciju?

Hrizanteme cvjetaju tokom jeseni, upravo u periodu kada obilježavamo i dane posvećene pokojnicima.

Zbog svoje otpornosti na hladnije vrijeme i činjenice da dugo ostaju dekorativne, postale su veoma čest izbor za groblja.

U dijelovima Srbije i šireg regiona s vremenom su zbog toga dobile snažnu simboliku žalovanja, prolaznosti i smrti.

Stariji izvori o narodnim običajima bilježe upravo takvu povezanost hrizantema sa sjećanjem na pokojne.

Zbog toga je nekim domaćinima buket hrizantema na slavi mogao djelovati neobično, iako je gost vjerovatno imao najbolju namjeru.

Ali ne postoji crkveno pravilo koje zabranjuje hrizanteme

Ovo je važno naglasiti.

Ne postoji univerzalno pravoslavno pravilo prema kojem se na slavu „ne smije“ donijeti određena vrsta cvijeća.

Riječ je o narodnom vjerovanju i bontonu koji se razlikovao od kraja do kraja.

Čak se i simbolika istog cvijeta može potpuno promijeniti između država.

U jednom dijelu Evrope bijela hrizantema može biti gotovo isključivo povezana sa žalovanjem, dok se u drugim kulturama ista biljka poklanja kao simbol dugog života, radosti ili jeseni.

Zato nije tačno tvrditi da sama biljka „donosi nesreću“.

To je simbol koji su mu ljudi kroz vrijeme pripisali.

Ni karanfili i ljiljani nemaju svuda isto značenje

Hrizantema nije jedina biljka koju neke porodice povezuju s pogrebnim običajima.

Karanfili su decenijama bili česti u vijencima, na komemoracijama i spomenicima, pa ih dio ljudi također ne bira za slavu.

Ljiljani se u brojnim evropskim tradicijama povezuju sa sahranama, čistoćom i odlaskom pokojnika.

Ali postoje i porodice koje nijednu od tih vrsta ne smatraju problematičnom.

Upravo zato je sigurnije govoriti o tradicionalnoj simbolici nego o strogim pravilima.

Broj cvjetova nekada je bio važniji od same vrste

U našem podneblju zadržao se još jedan običaj koji mnogi i danas poštuju.

Živim osobama poklanja se neparan broj pojedinačnih cvjetova, dok se paran broj tradicionalno povezuje sa sahranama i grobljem.

Etnologinja Vesna Marjanović za RTS je objašnjavala da je cvijeće kroz historiju pratilo čovjeka od najveselijih do najtužnijih trenutaka i da se kod poklanjanja živima tradicionalno koristio neparan broj, dok je paran broj dobio pogrebnu simboliku.

Kod velikih, miješanih buketa stabljike se danas obično ni ne broje, ali stariji domaćini mogu obratiti pažnju na mali buket od dvije, četiri ili šest ruža.

Šta onda ponijeti ako ne poznajete običaje domaćina?

Nema potrebe komplikovati.

Buket ruža, gerbera, lala ili sezonskog cvijeća u vedrijim tonovima uglavnom je siguran izbor.

Možete odabrati i cvijet u saksiji ako znate da domaćin voli biljke.

Najvažnije je da poklon bude znak pažnje, a ne demonstracija njegove cijene.

Ako dobro poznajete porodicu i znate da domaćica obožava hrizanteme, nema razloga da joj ih ne poklonite samo zbog starog vjerovanja.

Bonton uvijek treba prilagoditi ljudima kojima idemo, a ne obrnuto.

Zašto su ljudi nekada toliko ozbiljno shvatali „jezik cvijeća“?

Prije nego što smo emocije izražavali porukama, fotografijama i društvenim mrežama, cvijeće je imalo snažnu simboličku ulogu.

RTS navodi da su naši preci kroz mitove, legende i narodna vjerovanja precizno tumačili kada se određeni cvijet bere, kome se poklanja i šta predstavlja.

Ruže različitih boja, dren, ljubičice i druge biljke mogle su slati potpuno različite poruke.

Zato nije iznenađenje da je i granica između „cvijeta za veselje“ i „cvijeta za žalost“ postala važna.

Danas je važnija namjera nego praznovjerje

Ako želite slijediti tradicionalni bonton, najjednostavnije je izbjegavati cvijeće koje domaćin snažno povezuje s grobljem i žalovanjem, među kojim se u našem podneblju često navode hrizanteme.

Ali to nije pravilo koje vrijedi u svakoj porodici, niti postoji naučni ili vjerski razlog da određeni cvijet donosi nesreću.

Riječ je o tradiciji koja govori mnogo više o ljudskim simbolima nego o samim biljkama.

Na kraju će domaćin vjerovatno mnogo više zapamtiti da ste došli s iskrenom pažnjom nego vrstu cvijeta koju ste držali u ruci.