Život

WALTER WILLETT UPOZORAVA DA NIJE SVA INDUSTRIJSKI PRERAĐENA HRANA JEDNAKO LOŠA: Objašnjava zašto pri izboru namirnica treba gledati više od same ambalaže

Posljednjih godina izraz „ultra-prerađena hrana“ postao je gotovo sinonim za nešto što treba potpuno izbaciti iz prehrane.

Ako proizvod dolazi u pakovanju, ima deklaraciju s više sastojaka i prošao je industrijsku obradu, lako ga je automatski svrstati u istu grupu s gaziranim pićima, slatkišima i grickalicama.

Walter Willett, dugogodišnji profesor epidemiologije i prehrane na Harvardu, upozorava da je takvo pojednostavljivanje problematično.

Njegova poruka nije da je sva prerađena hrana zdrava.

Naprotiv, određene vrste industrijskih proizvoda jasno treba ograničiti.

Ali oznaka „ultra-prerađeno“ sama po sebi ne govori dovoljno da bismo znali kakva je nutritivna vrijednost konkretnog proizvoda.

Integralni hljeb i gazirano piće mogu završiti u istoj širokoj kategoriji

Upravo tu Willett vidi jedan od problema.

Sistemi klasifikacije hrane prema stepenu obrade mogu u istu veliku kategoriju staviti proizvode čiji se sastav i uticaj na prehranu značajno razlikuju.

Industrijski proizveden integralni hljeb može imati više sastojaka i aditiva potrebnih za proizvodnju i trajnost.

Ipak, može sadržavati mnogo cjelovitih žitarica i vlakana.

S druge strane, zaslađeno gazirano piće može donositi velike količine šećera gotovo bez vlakana, proteina ili drugih hranjivih tvari.

Oba proizvoda mogu biti snažno industrijski obrađena, ali to ne znači da su nutritivno jednaka.

Willett posebno upozorava na zaslađena pića

Kada govori o kategoriji ultra-prerađene hrane, Willett ne tvrdi da problem ne postoji.

Posebno ističe zaslađena pića kao grupu koju je važno ograničiti.

Takva pića omogućavaju vrlo brz unos velike količine šećera i kalorija, a ne stvaraju isti osjećaj sitosti kao čvrsta hrana.

Problem se zato ne nalazi u činjenici da je boca proizvedena u fabrici.

Problem je ono što se nalazi u njoj i koliko često je pijemo.

Čitajte sastav, ne samo naziv kategorije

Ako želite procijeniti zapakovanu namirnicu, korisnije je pogledati nekoliko konkretnih stvari.

Koliko ima dodanog šećera?

Koliko vlakana?

Je li napravljena od cjelovitih ili rafiniranih žitarica?

Koliko ima zasićenih masti i soli?

Donosi li značajnu količinu proteina?

Odgovori na ta pitanja često govore više nego sama činjenica da je hrana prošla industrijsku obradu.

Čak i običan jogurt prolazi kroz obradu

Riječ „prerađeno“ sama po sebi može zvučati zabrinjavajuće, ali gotovo svaka hrana prolazi kroz neki oblik prerade.

Mlijeko se pasterizira. Jogurt fermentira. Zob se reže ili valja. Grah se može skuhati i konzervirati. Povrće se može zamrznuti nekoliko sati nakon berbe.

Takva obrada može hranu učiniti sigurnijom, dostupnijom ili praktičnijom bez toga da automatski postane nezdrava.

Willett kao primjer navodi i nezaslađeni jogurt koji, zavisno od klasifikacijskog sistema i dodataka, može biti svrstan među više prerađene proizvode, iako se sasvim dobro uklapa u zdrav način prehrane.

Ni riječ „prirodno“ ne garantuje zdrav proizvod

Isti problem postoji u suprotnom smjeru.

Namirnica može biti minimalno prerađena, a ipak nije nešto što treba jesti u velikim količinama.

Velika količina crvenog mesa, maslaca ili hrane bogate zasićenim mastima ne postaje automatski idealna zato što ima samo jedan sastojak.

Zbog toga Willett smatra da fokusiranje isključivo na stepen prerade može skrenuti pažnju s onoga što je zaista važno – ukupnog nutritivnog sastava i obrasca prehrane.

Zašto su istraživanja ultra-prerađene hrane ipak važna?

Brojna istraživanja pronašla su povezanost između vrlo visokog unosa ultra-prerađene hrane i lošijih zdravstvenih ishoda.

To ne treba ignorisati.

Ali široka kategorija uključuje mnogo različitih proizvoda.

Ako osoba zamijeni voće, povrće, mahunarke i cjelovite žitarice slatkišima, čipsom, prerađenim mesom i zaslađenim pićima, teško je očekivati isti zdravstveni rezultat.

Ako, s druge strane, koristi konzervirani grah, zamrznuto povrće, integralni hljeb ili jednostavan jogurt kako bi lakše održala kvalitetnu prehranu, priča je drugačija.

Ne morate strahovati od svakog pakovanja

Najjednostavnije pravilo i dalje ostaje da najveći dio prehrane dolazi iz povrća, voća, cjelovitih žitarica, mahunarki, orašastih plodova i drugih nutritivno bogatih namirnica.

Ali savremeni život znači da dio te hrane može biti smrznut, konzerviran, narezan, fermentiran ili zapakovan.

To samo po sebi ne pretvara je u loš izbor.

Zato sljedeći put kada uzmete proizvod s police nemojte se zaustaviti samo na pitanju: „Je li ovo industrijski prerađeno?“

Pogledajte od čega je napravljeno.

Ponekad je upravo poleđina ambalaže mnogo informativnija od etikete koju smo proizvodu unaprijed zalijepili u glavi.