Protrne li vam tijelo kad neko zagrebe viljuškom po tanjiru? Niste jedini, a evo šta to zapravo znači
Dovoljna je samo sekunda. Neko slučajno povuče metalnom viljuškom po keramičkom tanjiru i gotovo trenutno osjetite kako vam se cijelo tijelo zgrči. Prođu vas trnci niz leđa, naježi vam se koža, a neki ljudi čak instinktivno prekriju uši ili zatvore oči.
Ako vam se ovo događa, ne brinite –niste jedini. Milioni ljudi širom svijeta imaju gotovo identičnu reakciju na ovaj zvuk, a naučnici su godinama pokušavali otkriti zbog čega naš mozak na njega reaguje toliko snažno.
Zanimljivo je da problem nije samo u glasnoći. Postoje mnogo glasniji zvukovi koji kod većine ljudi ne izazivaju ni približno isti osjećaj nelagode. Upravo zato psiholozi i neurolozi smatraju da se odgovor krije mnogo dublje u načinu na koji naš mozak obrađuje određene frekvencije.
Zašto nas baš taj zvuk toliko iritira?
Istraživanja pokazuju da zvuk grebanja metala po keramici sadrži frekvencije na koje je ljudsko uho posebno osjetljivo.
Najizraženije su frekvencije između otprilike 2.000 i 5.000 herca, upravo u području u kojem naš slušni sistem najlakše registruje zvukove iz okoline.
Naučnici vjeruju da je riječ o evolucijskoj osobini.
Naši preci morali su brzo reagovati na zvukove koji su mogli značiti opasnost – poput vriska, lomljenja ili upozoravajućih zvukova iz okoline. Zbog toga je naš mozak posebno osjetljiv na određene visoke tonove.
Kada čujemo grebanje viljuške po tanjiru, dio mozga koji obrađuje emocije i potencijalne prijetnje reaguje mnogo intenzivnije nego kod većine drugih svakodnevnih zvukova.
Zašto osjetimo trnce kroz cijelo tijelo?
Mnogi ljudi opisuju potpuno isti osjećaj.
Ne radi se samo o tome da im je zvuk neugodan.
Osjete kako im se stegne vilica.
Prođu ih trnci niz kičmu.
Naježi im se koža.
Nekima čak srce na trenutak ubrza.
Psiholozi objašnjavaju da naš mozak ovakve zvukove vrlo brzo povezuje s nelagodom i aktivira kratkotrajnu reakciju stresa.
To nije opasno, ali može biti vrlo neugodno.
Zašto nekima smeta mnogo više nego drugima?
Nisu svi ljudi jednako osjetljivi na iste zvukove.
Neko će jedva primijetiti grebanje po tanjiru.
Drugome će biti dovoljno svega nekoliko sekundi da poželi izaći iz prostorije.
Stručnjaci smatraju da na to utiče više faktora.
Jedan od njih jeste individualna osjetljivost nervnog sistema.
Ljudi koji su prirodno osjetljiviji na zvukove često intenzivnije doživljavaju ovakve situacije.
Na reakciju mogu uticati i umor, stres ili nedostatak sna. Kada smo iscrpljeni, naš mozak mnogo snažnije reaguje na podražaje iz okoline.
Da li je to znak da imate osjetljiviji nervni sistem?
U određenoj mjeri – može biti.
Psiholozi primjećuju da osobe koje su osjetljivije na određene zvukove često intenzivnije doživljavaju i druge podražaje.
Primjećuju sitne detalje.
Lakše ih ometa buka.
Brže uoče promjene raspoloženja kod drugih ljudi.
To, naravno, ne znači da je riječ o pravilu koje vrijedi za sve.
Osjetljivost na zvuk sama po sebi nije osobina ličnosti niti predstavlja problem.
Kada neugodni zvukovi postanu ozbiljan problem?
Kod manjeg broja ljudi određeni zvukovi izazivaju izrazito snažne emocionalne reakcije.
Ovo stanje poznato je kao mizofonija.
Osobe s mizofonijom mogu osjećati intenzivnu nervozu, ljutnju ili potrebu da pobjegnu iz prostorije kada čuju određene zvukove, poput glasnog žvakanja, lupkanja prstima, škljocanja hemijskom olovkom ili grebanja metala po keramici.
Važno je naglasiti da to nije isto što i obična iritacija.
Kod mizofonije reakcija može biti mnogo snažnija i značajno uticati na svakodnevni život.
Zašto mozak ne može jednostavno ignorisati taj zvuk?
Naš mozak svakog trenutka filtrira hiljade informacija.
Većinu zvukova potpuno zanemarujemo.
Ne razmišljamo o radu frižidera.
Ne obraćamo pažnju na šum ventilatora.
Često ni ne primjećujemo tihi zvuk saobraćaja.
Ali određeni tonovi toliko snažno aktiviraju centre za pažnju da ih mozak jednostavno ne može ignorisati.
Zbog toga nam se čini kao da taj zvuk “probija kroz glavu”.
Može li se ova reakcija ublažiti?
Ako vam je riječ samo o povremenoj nelagodi, nema razloga za brigu.
Ipak, stručnjaci preporučuju nekoliko jednostavnih načina koji mogu pomoći:
- izbjegavajte nepotrebnu izloženost zvukovima koji vas posebno iritiraju,
- ako ste pod velikim stresom, pokušajte pronaći vrijeme za odmor jer umor povećava osjetljivost na buku,
- slušanje opuštajuće muzike ili bijelog šuma može pomoći da se neugodni zvukovi manje primjećuju,
- ako određeni zvukovi izazivaju izrazito jake reakcije koje ometaju svakodnevni život, razgovor sa stručnjakom može pomoći u pronalaženju načina za njihovo lakše podnošenje.
Nije sve u zvuku – važna su i iskustva
Psiholozi ističu da na naše reakcije ne utiče samo sam zvuk, nego i prethodna iskustva.
Ako smo određeni neugodni zvuk više puta povezali s nervozom ili stresom, mozak će ga pri sljedećem slušanju još brže prepoznati kao nešto neprijatno.
Zbog toga dvije osobe mogu potpuno različito doživjeti isti zvuk.
Vaš mozak vas samo pokušava zaštititi
Iako osjećaj nije prijatan, reakcija na grebanje viljuške po tanjiru zapravo pokazuje koliko je ljudski mozak sofisticiran.
On neprestano procjenjuje okolinu i pokušava nas upozoriti na podražaje koji bi mogli predstavljati potencijalnu opasnost, čak i kada ona u stvarnosti ne postoji.
Ako vas prolaze trnci kada neko zagrebe viljuškom po tanjiru, znajte da niste neobični niti usamljeni. Nauka pokazuje da naš mozak na određene frekvencije reaguje mnogo intenzivnije nego na većinu drugih zvukova. Kod nekih ljudi ta reakcija je jedva primjetna, dok je kod drugih vrlo izražena. U većini slučajeva riječ je o sasvim normalnoj osobini ljudskog nervnog sistema, a ne o znaku da s vama nešto nije u redu.
Možda vas zanima:

ZNATE DA VAM NEŠTO ŠTETI, A OPET TO RADITE? Aristotel je razmatrao problem koji ni danas nije nestao

TIJEKOM BLISKOSTI STALNO PROVJERAVATE KAKAV UTISAK OSTAVLJATE? Masters i Johnson opisali su zamku pr...

ODGAJAMO LI KĆERKE DA MISLE SVOJOM GLAVOM ILI DA BUDU POŽELJNE? Filozofkinja je ovo pitanje otvorila...

KO TREBA IMATI POSLJEDNJU RIJEČ U BRAKU? John Stuart Mill osporavao je pravilo koje neke porodice i ...

BISTE LI OSTALI U ISTOM BRAKU DA IMATE VLASTITI NOVAC? Bertrand Russell otvarao je ovo pitanje prije...

ZAŠTO NAS NAJBLIŽI LJUDI TAKO LAKO POVRIJEDE? Schopenhauerova priča o bodljama otvara pitanje koliko...

ZAŠTO NEKO MOŽE ŽELJETI OSOBU KOJU NE VOLI, A NE ŽELJETI ONU KOJU VOLI? Freud je ponudio neugodno tu...

SVAKU VAŠU ODLUKU HVALI, A NIKADA VAM NE PRIGOVORI: Kako je Plutarh razlikovao laskavca od prijatelj...

UMORNI STE OD POKUŠAJA DA POSTANETE BOLJI? Psiholog Carl Rogers opisao je kako da krenete drugačije

STALNO ČEKATE DA ŽIVOT POSTANE MIRNIJI? Seneka je pisao o navici zbog koje odgađamo ono što nam je v...

MOŽETE LI SASLUŠATI NEČIJI PROBLEM BEZ „I MENI SE TO DESILO“? Simone Weil daje povod da preispitamo ...
