Penzije su veće nego u Njemačkoj, a isplaćuju ih 14 puta godišnje: Evo gdje

Kada se govori o životnom standardu u Evropi, Njemačka se često uzima kao primjer ekonomski snažne države. Međutim, kada dođe vrijeme za penziju, njeni susjedi Austrijanci u prosjeku iz državnog sistema dobijaju znatno veće iznose.

Razlika je posebno upečatljiva kod muškaraca. Prema podacima austrijskog Penzijskog osiguranja za 2025. godinu, prosječna starosna penzija muškarca iznosila je 2.434,77 eura mjesečno, dok je kod žena iznosila 1.705,26 eura.

Njemačko penzijsko osiguranje za kraj 2025. godine navodi prosječnu mjesečnu isplatu starosne penzije od oko 1.449 eura za muškarce i 994 eura za žene, odnosno oko 1.195 eura kada se posmatraju svi korisnici starosnih penzija zajedno.

To znači da je razlika između prosječnog muškarca penzionera u Austriji i Njemačkoj približno 986 eura mjesečno.

Ipak, ove brojke treba čitati oprezno. Austrijska i njemačka statistika nisu napravljene po potpuno istoj metodologiji, a razlikuju se i porezi, zdravstveni doprinosi, radni staž te struktura osiguranika. Zbog toga nije ispravno zaključiti da svaki Austrijanac automatski dobija gotovo 1.000 eura više od svakog Nijemca.

Ali činjenica ostaje: austrijski državni penzioni sistem u prosjeku isplaćuje znatno izdašnije starosne penzije.

Austrijanci penziju dobijaju čak 14 puta godišnje

Postoji još jedan detalj zbog kojeg austrijski sistem privlači pažnju.

Penzioneri u Austriji tokom godine ne dobijaju samo 12 redovnih isplata.

Uz aprilsku i oktobarsku penziju isplaćuje im se još po jedna posebna isplata, poznata kao 13. i 14. penzija.

Te dodatne isplate u pravilu odgovaraju iznosu mjesečne bruto penzije za april i oktobar, iako se kod osoba koje su tek počele primati penziju mogu obračunati proporcionalno.

To znači da se razlika između austrijskog i njemačkog sistema ne vidi samo u iznosu koji stiže svakog mjeseca, već i u broju godišnjih isplata.

Zašto Austrija može isplaćivati više?

Jedan od glavnih razloga krije se u iznosu koji zaposleni i njihovi poslodavci izdvajaju tokom radnog vijeka.

U Austriji se za penzijsko osiguranje ukupno izdvaja 22,8 posto bruto prihoda.

Od toga zaposleni plaća 10,25 posto, dok poslodavac snosi 12,55 posto.

U Njemačkoj je stopa doprinosa za obavezno penzijsko osiguranje niža i u 2026. godini iznosi 18,6 posto, koju u uobičajenom radnom odnosu dijele zaposleni i poslodavac.

Veće izdvajanje tokom radnog vijeka jedan je od razloga zbog kojih austrijski sistem kasnije može isplaćivati veća prava.

Austrijski sistem obuhvata širi krug ljudi

Važna je i struktura samog sistema.

Austrijsko obavezno socijalno osiguranje obuhvata zaposlene, ali postoje i obavezni sistemi za samozaposlene i poljoprivrednike.

Njemački sistem je fragmentiraniji. Dio samozaposlenih nije obavezno uključen u zakonsko penzijsko osiguranje, dok državni službenici imaju poseban sistem osiguranja i penzionisanja.

Zbog toga jednostavno poređenje prosjeka dvije države može dati nepotpunu sliku.

U Njemačkoj je dovoljno pet godina osiguranja

Velika razlika postoji i u minimalnom periodu koji je potreban da bi osoba ostvarila pravo na redovnu starosnu penziju.

U Njemačkoj je osnovni minimalni uslov samo pet godina osiguranja.

To znači da u statistiku mogu ući i ljudi koji su relativno kratak dio života uplaćivali u njemački penzioni sistem i zbog toga imaju vrlo male penzije.

U Austriji je osnovni uslov znatno strožiji.

Za redovnu starosnu penziju u pravilu je potrebno najmanje 180 mjeseci, odnosno 15 godina osiguranja, pri čemu za osobe obuhvaćene novijim pravilima najmanje 84 mjeseca moraju poticati iz stvarne radne aktivnosti.

Upravo ta razlika utiče i na statistički prosjek. Njemački sistem među korisnicima ima više ljudi s vrlo kratkim osiguranjem i manjim isplatama, dok je za ulazak u austrijski sistem redovne starosne penzije potreban duži period osiguranja.

Ni dob za penzionisanje nije ista

U Austriji muškarci redovnu starosnu penziju ostvaruju sa 65 godina.

Za žene se granica postepeno povećava. Proces je počeo 2024. godine, a u 2026. godini redovna dob za pojedine generacije žena iznosi 61 godinu i šest mjeseci. Granica će se postepeno povećavati dok se ne izjednači sa 65 godina.

Njemačka, s druge strane, postepeno podiže redovnu dob za penzionisanje prema 67 godina. Za osobe rođene 1959. godine redovna granica iznosi 66 godina i dva mjeseca.

Austrijske penzije ponovo rastu od januara

Razlika bi od početka 2027. godine mogla dodatno rasti u nominalnom iznosu.

Austrija je već utvrdila novo usklađivanje penzija.

Od 1. januara 2027. ukupni penzioni prihodi do 6.930 eura mjesečno povećavaju se za 2,95 posto.

Za penzije iznad tog iznosa predviđeno je povećanje od 204,44 eura, dok će se referentni iznosi socijalnih dodataka povećati za 3,3 posto.

Austrija penzije redovno usklađuje kako bi ublažila gubitak kupovne moći izazvan rastom cijena.

Znači li veća penzija automatski i bolji život?

Ne nužno.

Sama brojka na bankovnom računu nije dovoljna za procjenu životnog standarda penzionera.

Treba uzeti u obzir cijene stanovanja, hrane, energije, zdravstvene troškove, poreze i činjenicu posjeduje li penzioner nekretninu ili plaća najamninu.

Dvije osobe s istom penzijom mogu zbog različitih troškova stanovanja imati potpuno različit raspoloživi prihod.

Zato tvrdnja da austrijski penzioneri jednostavno „žive kao gospoda“ može zvučati privlačno, ali ne opisuje situaciju svakog penzionera u toj zemlji.

Ono što brojke zaista pokazuju jeste da Austrija iz svog obaveznog državnog sistema prosječno isplaćuje veće starosne penzije nego Njemačka.

Veća penzija nije došla besplatno

Austrijski model ponekad se predstavlja kao jednostavan recept koji bi Njemačka mogla prekopirati.

U praksi je stvar znatno složenija.

Austrijski zaposleni i poslodavci tokom radnog vijeka izdvajaju veći dio prihoda za penzijski sistem, država učestvuje u njegovom finansiranju iz poreskih prihoda, a uslovi za ostvarivanje prava razlikuju se od njemačkih.

Austrijanci dobijaju 13. i 14. penziju, ali istovremeno tokom radnog vijeka u sistem ulazi veći procenat bruto prihoda.

Zato odgovor na pitanje zašto Austrijanci imaju veće penzije nije jedan „tajni trik“.

Radi se o kombinaciji viših doprinosa, drugačijeg obračuna, šireg sistema osiguranja, dužeg minimalnog perioda osiguranja i različitog načina na koji je cijeli penzioni sistem izgrađen.

A upravo zbog toga dvije susjedne i ekonomski razvijene države danas mogu imati tako veliku razliku u prosječnim penzijama.