KOLIKI KRVNI PRITISAK JE NORMALAN POSLIJE 50. GODINE? Mnogi gledaju samo 120/80, ali važno je obratiti pažnju i na druge vrijednosti

Krvni pritisak od 120/80 često se opisuje kao „idealna vrijednost“, pa mnogi nakon 50. godine pretpostavljaju da su nešto više brojke jednostavno normalan dio starenja.

Istina je složenija.

Krvni sudovi se s godinama mijenjaju i sistolički, odnosno gornji pritisak, kod mnogih ljudi počinje rasti. Ali to ne znači da visok krvni pritisak treba automatski prihvatiti kao bezazlenu posljedicu godina.

Prema aktuelnim smjernicama American Heart Association i American College of Cardiology, kategorije krvnog pritiska ne mijenjaju se jednostavno zato što je osoba napunila 50, 60 ili 70 godina.

Zato vrijedi razumjeti oba broja na aparatu, ali i nešto što se često zanemaruje: jedno mjerenje nije dovoljno za zaključak.

Šta zapravo znači vrijednost 120/80?

Gornji broj naziva se sistolički krvni pritisak.

On pokazuje pritisak u arterijama u trenutku kada se srce steže i izbacuje krv.

Donji broj je dijastolički pritisak i odnosi se na period kada se srce između otkucaja opušta.

Prema američkim smjernicama iz 2025. godine, normalnim se smatra pritisak ispod 120/80 mmHg.

Vrijednosti od 120 do 129 sistolički, uz dijastolički ispod 80, svrstavaju se u povišen krvni pritisak.

Vrijednosti od 130 do 139 sistolički ili 80 do 89 dijastolički pripadaju hipertenziji prvog stepena, dok se 140/90 ili više klasificira kao hipertenzija drugog stepena.

Poslije 50. godine gornji broj postaje posebno važan

S godinama arterije često postaju manje elastične.

Zbog toga sistolički pritisak može rasti čak i kada dijastolički ostane relativno nizak.

Može se dogoditi, primjerice, da osoba ima pritisak 150/75.

Neko će pogledati donju vrijednost i zaključiti da stanje nije ozbiljno jer je „75 odlično“.

Ali sistoličkih 150 nije normalna vrijednost prema aktuelnim kriterijima.

Takvo stanje naziva se izolovana sistolička hipertenzija i češće se viđa kod starijih osoba.

Visok krvni pritisak važan je faktor rizika za moždani udar, bolesti srca, bubrežne bolesti i druge zdravstvene probleme.

Nizak donji pritisak također može biti važan u određenim situacijama

Nije dobro pratiti samo gornji broj.

Posebno kod osoba koje koriste terapiju za hipertenziju, prenizak pritisak može biti praćen vrtoglavicom, slabošću ili osjećajem nesigurnosti pri ustajanju.

Ne postoji jedna vrijednost koja je „preniska“ za svaku osobu, jer simptomi, terapija i druge bolesti imaju važnu ulogu.

Ako vam se nakon ustajanja redovno vrti, imate nesvjesticu ili izraženu slabost, o tome treba razgovarati s ljekarom.

Terapiju za pritisak ne treba samostalno smanjivati ili prekidati.

Jedno visoko mjerenje ne znači automatski hipertenziju

Krvni pritisak nije fiksan broj.

Može se privremeno povećati nakon fizičkog napora, stresa, kofeina, pušenja ili čak zbog nervoze u ordinaciji.

Zato je mnogo korisnije posmatrati prosjek više pravilno izvedenih mjerenja nego jednu brojku.

Kućno mjerenje može biti veoma korisno, a aktuelne smjernice posebno naglašavaju njegovu vrijednost u praćenju krvnog pritiska.

Prije mjerenja sjedite mirno nekoliko minuta, držite leđa oslonjena i stopala na podu, a ruku postavite u odgovarajući položaj.

Važna je i odgovarajuća veličina manžete.

Šta ako je pritisak 130/80 poslije 50?

Prema aktuelnim američkim kategorijama, vrijednost 130/80 više se ne smatra potpuno normalnom.

Ali to ne znači da će svaka osoba s jednom takvom vrijednošću odmah dobiti lijekove.

Odluka o liječenju zavisi od prosječnog krvnog pritiska, ukupnog kardiovaskularnog rizika, prisutnosti bolesti srca, bubrega, dijabetesa, ranijeg moždanog udara i drugih faktora.

Za mnoge osobe prvi koraci uključuju promjene životnih navika: manje soli, redovnu fizičku aktivnost, zdraviju tjelesnu težinu, kvalitetniju prehranu i ograničavanje alkohola.

A šta je s vrijednostima iznad 180/120?

To su veoma visoke vrijednosti koje ne treba ignorisati.

AHA preporučuje ponovno mjerenje i kontakt sa zdravstvenim stručnjakom kod vrijednosti viših od 180/120, čak i kada nema simptoma.

Ako su takve vrijednosti praćene simptomima poput bola u prsima, otežanog disanja, slabosti, promjene vida ili govora, potrebna je hitna medicinska procjena.

Godine nisu dozvola za visok pritisak

Najvažnija poruka nakon 50. godine jeste da se ne gleda samo „magičnih“ 120/80, nego obrazac vrijednosti kroz vrijeme, oba broja i ukupno zdravstveno stanje.

Vrijednost koja je prije nekoliko decenija možda bila opisivana kao „normalna za godine“ danas se ne smatra nužno bezazlenom.

Visok krvni pritisak često ne izaziva nikakve simptome, pa redovno mjerenje ostaje jedan od najjednostavnijih načina da se problem otkrije prije nego što napravi štetu.