BIRALI STE DANIMA, A SADA MISLITE DA STE POGRIJEŠILI? Barry Schwartz istraživao je zamku traženja najboljeg

Telefon koji ste kupili radi odlično. Baterija traje, fotografije su dobre i stao je u budžet. A onda otvorite novu recenziju i saznate da drugi model ima malo bolju kameru. Umjesto da koristite uređaj koji ste pažljivo izabrali, ponovo razmišljate o onom koji niste kupili.

Ovo je zamišljen primjer, ali otvara prepoznatljivo pitanje: kada se odgovorno poređenje pretvara u potragu kojoj je teško pronaći kraj? Posebno kada se provjeravanje nastavlja i nakon donesene odluke.

Psiholog Barry Schwartz i saradnici istraživali su razliku između težnje najboljem mogućem izboru i biranja opcije koja zadovoljava unaprijed postavljene kriterije. Ta razlika može objasniti zašto dobra odluka ponekad donese manje zadovoljstva nego što smo očekivali.

Želite dobar izbor ili sigurnost da bolji ne postoji?

Osoba koja teži maksimiziranju pokušava pronaći najbolju dostupnu opciju. Osoba koja bira prema principu dovoljno dobrog traži ono što zadovoljava njene zahtjeve, a zatim može završiti potragu.

Dovoljno dobro ne znači nepažljivo, jeftino ili loše. Možete imati visoke kriterije za sigurnost automobila ili kvalitet posla, a ipak prihvatiti da nije potrebno pregledati svaku zamislivu alternativu.

U istraživanju iz 2002. godine Schwartz i saradnici povezali su izraženiju sklonost maksimiziranju s većim žaljenjem i manjim zadovoljstvom u određenim zadacima odlučivanja. Nalazi govore o obrascima i povezanostima, a ne o tome da svaki temeljit čovjek mora biti nezadovoljan.

Neizabrana opcija lako ostane bez svojih mana

Zamislite da birate između dva stana. Prvi je bliže poslu, drugi ima veći balkon. Izaberete prvi, a zatim počnete žaliti za balkonom. U toj usporedbi lako možete zaboraviti dužu vožnju, veću cijenu ili lošije grijanje drugog stana.

Stvarni izbor živite sa svim njegovim prednostima i nedostacima. Alternativu možete nastaviti zamišljati kroz njen najprivlačniji detalj. Takva usporedba nije sasvim poštena prema odluci koju ste donijeli.

Ovaj primjer ne dokazuje da je prvi stan bolji. Pokazuje zašto pitanje šta ste propustili treba povezati i s pitanjem šta biste morali prihvatiti da ste izabrali drugačije.

Bolji rezultat ne garantuje bolji osjećaj

U istraživanju traženja prvog zaposlenja Iyengar, Wells i Schwartz pronašli su zanimljiv raskorak. U posmatranom uzorku izraženiji maksimizatori dobili su bolje plaćene poslove, ali su svoje ishode procjenjivali manje povoljno i prijavljivali više negativnih osjećaja tokom procesa.

To je važna nijansa: potraga za najboljim može imati stvarne koristi, ali i troškove. Razumno je razmotriti oboje, umjesto proglasiti jedan način odlučivanja uvijek dobrim, a drugi uvijek pogrešnim.

Kasniji rad Cheeka i Schwartza dodatno razdvaja cilj biranja najboljeg od strategije stalnog pretraživanja alternativa. Sama teškoća odlučivanja ili žaljenje nisu dovoljan razlog da nekoga označimo maksimizatorom.

Odredite šta izbor mora ispuniti prije nego počnete tražiti

Kao praktičan pokušaj, prije naredne kupovine napišite tri ili četiri važna zahtjeva. Kod telefona to mogu biti cijena, trajanje baterije i kvalitet kamere. Odvojite neophodno od onoga što bi samo bilo lijepo imati.

Zatim odredite koliko vremena i koliko poređenja ta odluka zaslužuje. Izbor kućnog aparata i odluka o preseljenju ne traže jednak postupak. Pravilo za malu kupovinu ne treba mehanički primjenjivati na zdravlje, sigurnost ili velike životne obaveze.

Cilj je imati razlog za završetak potrage, a ne prisiliti sebe da budete zadovoljni bilo čim. Ako opcija ispunjava važne kriterije, možete se pitati šta bi vam dodatno poređenje stvarno donijelo.

Kada vrijedi ponovo otvoriti odluku?

Ako se pojavi novi podatak, skriveni nedostatak ili promjena potreba, preispitivanje je opravdano. Nema smisla ostajati pri štetnom izboru samo zato što ste ga jednom napravili.

Ali ako nema novih činjenica, nego samo još jedne recenzije i još jednog zamišljenog scenarija, provjerite ponavljate li zapravo istu potragu. Možete se vratiti razlozima koje ste imali u trenutku odlučivanja.

Telefon s početka teksta ne postaje loš zato što postoji model s boljom kamerom. Važnije je služi li dobro vašem životu. To pitanje ima mogući odgovor; potraga za uređajem od kojeg ne postoji ništa bolje možda ga nikada neće imati.