Psihologija

DOBILI STE SKUP POKLON, A UMJESTO RADOSTI OSJEĆATE NELAGODU? Ovih 5 razloga mogu objasniti zašto nam je ponekad teško prihvatiti tuđu velikodušnost

Otvorite poklon i ostanete bez riječi.

Ne zato što vam se ne sviđa.

Upravo suprotno – shvatite da je osoba potrošila mnogo više nego što ste očekivali.

Prva reakcija trebala bi biti radost, ali umjesto nje pojavljuje se pitanje:

„Šta sada ja moram dati zauzvrat?“

Primanje poklona nije uvijek jednostavno iskustvo. Posebno kada je poklon skup, neočekivan ili dolazi od osobe s kojom imamo komplikovan odnos.

Istraživanja pokazuju da darivanje uključuje i nepisana društvena pravila o reciprocitetu, ravnoteži i značenju odnosa.

Pet razloga posebno može objasniti zašto se velika velikodušnost ponekad osjeti više kao obaveza nego kao zadovoljstvo.

1. Odmah osjećamo potrebu da uzvratimo

Reciprocitet je duboko ukorijenjena društvena norma.

Kada neko učini nešto dobro za nas, često osjećamo potrebu da i mi nešto učinimo za njega.

Pokloni nisu izuzetak.

Ako vam prijatelj pokloni knjigu od 20 KM, možda vam neće pasti na pamet da vodite evidenciju.

Ako vam pokloni telefon od 2.000 KM, situacija može izgledati potpuno drugačije.

Istraživanje objavljeno u Journal of Business Research pokazalo je da osobe koje daju poklon često potcjenjuju koliko neugodno može biti primatelju kada nema odgovarajući poklon kojim bi uzvratio.

Drugim riječima, darivatelj možda samo želi usrećiti osobu, dok primatelj već računa dug.

2. Velika razlika u vrijednosti može stvoriti osjećaj neravnoteže

Poklon je simbol odnosa.

Ako su dvije osobe navikle razmjenjivati male znakove pažnje, iznenadni veoma skup poklon može promijeniti osjećaj ravnoteže.

Primatelj se može pitati očekuje li druga osoba nešto više zauzvrat.

Čak i kada darivatelj nema nikakva skrivena očekivanja, osjećaj nejednakosti može postojati.

Psiholozi koji istražuju razmjenu poklona upravo ističu da primatelji mogu mnogo snažnije osjećati neravnotežu u zahvalnosti i reciprocitetu nego što darivatelji pretpostavljaju.

Zato nije neobično da nam poklon koji je „prevelik“ nakratko pokvari uživanje.

3. Ne želimo da neko troši novac koji možda nema

Nelagoda može biti potpuno praktična.

Ako znate da roditelj ima malu penziju, a kupio vam je veoma skup predmet, teško je samo reći „hvala“ i ne razmišljati o njegovom budžetu.

Isto vrijedi ako znate da prijatelj otplaćuje dugove ili prolazi kroz finansijski težak period.

Poklon može biti iskren izraz ljubavi, ali primatelj istovremeno može osjećati brigu:

„Zašto si toliko potrošio na mene?“

U tom slučaju nelagoda ne govori da niste zahvalni.

Može govoriti da vam je stalo do finansijske dobrobiti osobe koja daruje.

4. Skup poklon može izgledati kao obaveza ili pokušaj utjecaja

Kontekst mnogo mijenja značenje poklona.

Skup poklon od dugogodišnjeg partnera za važnu godišnjicu i isti poklon od poslovnog poznanika s kojim ste se sreli dva puta ne nose istu poruku.

Ako poklon dolazi od osobe od koje ne želite osjećati dug ili zavisnost, možete postati oprezni.

Ponekad se javlja pitanje hoće li se poklon kasnije koristiti kao argument:

„Nakon svega što sam ti dao…“

To ne znači da iza svakog skupog dara postoji manipulacija.

Ali nelagoda može biti način na koji pokušavamo procijeniti da li su granice odnosa ostale iste.

5. Nekima je jednostavno mnogo lakše davati nego primati

Neki ljudi cijeli život grade osjećaj vrijednosti kroz samostalnost.

Navikli su sami plaćati račune, sami rješavati probleme i biti oni koji pomažu drugima.

Kada odjednom prime nešto veliko, mogu se osjećati kao da su izgubili dio kontrole.

„Nije trebalo.“

„Stvarno nisi morao.“

„Ne mogu ovo prihvatiti.“

Takve rečenice ne moraju biti prazna pristojnost.

Ponekad otkrivaju koliko je osobi teško biti na strani koja prima.

Darivanje, kako navodi APA, može uključivati radost, ali i stres, anksioznost i brigu oko toga postoji li ravnoteža između dvije osobe.

Morate li skup poklon uvijek prihvatiti?

Ne.

Ako poklon krši profesionalna pravila, dolazi od osobe od koje ne želite prihvatiti tako veliku vrijednost ili vam stvara ozbiljan osjećaj obaveze, sasvim je legitimno ljubazno objasniti da ga ne možete prihvatiti.

Ali ako je riječ o osobi kojoj vjerujete i jasno vam kaže da ne očekuje ništa zauzvrat, ponekad je potrebno dozvoliti drugoj osobi da bude velikodušna.

Zahvalnost ne mora značiti vraćanje potpuno iste novčane vrijednosti.

Vrijednost odnosa ne mora se voditi kao račun na kojem svaki poklon mora biti izjednačen do posljednje marke.

Ponekad najbolji odgovor zaista jeste jednostavno i iskreno: „Hvala. Mnogo mi znači.“