Zanimljivosti

VIDJELI STE POPUST OD 70 POSTO I ODMAH POŽELJELI KUPITI PROIZVOD? Ovih 5 psiholoških trikova može vas navesti da potrošite više nego što ste planirali

Niste namjeravali ništa kupiti.

Onda ste ugledali crvenu oznaku: „-70%“.

Proizvod koji prije nekoliko sekundi uopće nije bio na vašoj listi odjednom izgleda kao prilika koju bi bilo glupo propustiti.

To ne znači da ste naivni.

Način prikazivanja cijena, popusta i ograničene dostupnosti može snažno uticati na to kako procjenjujemo vrijednost ponude.

Trgovci zato ne komuniciraju samo konačnu cijenu. Komuniciraju koliko „štedite“, koliko vremena imate, koliko komada je ostalo i šta su navodno kupili drugi ljudi.

Evo pet mehanizama zbog kojih možemo kupiti nešto što prije popusta nismo ni željeli.

1. Stara cijena postaje sidro

Zamislite da vidite proizvod po cijeni od 60 KM.

A sada isti proizvod vidite ovako:

199 KM – sada samo 60 KM.

Konačna cijena je ista, ali druga ponuda može djelovati mnogo privlačnije.

Razlog je takozvani efekat sidrenja.

Prva brojka koju vidimo postaje referentna tačka prema kojoj procjenjujemo drugu.

Umjesto da se pitamo vrijedi li predmet zaista 60 KM, počinjemo razmišljati koliko smo „uštedjeli“ u odnosu na 199 KM.

Istraživanja potrošačkog ponašanja pokazuju da referentne cijene mogu povećati percepciju vrijednosti ponude i smanjiti želju kupca da dodatno traži bolju cijenu.

2. Veliki postotak izgleda važnije od stvarne uštede

„70 posto popusta“ zvuči ogromno.

Ali postotak sam po sebi ne govori je li proizvod dobar niti je li konačna cijena povoljna.

Ako je početna cijena bila previsoka, veliki popust može samo dovesti proizvod na normalnu tržišnu vrijednost.

Zato je korisnije provjeriti koliko isti ili sličan proizvod košta kod drugih trgovaca nego gledati veličinu crvenog postotka.

Popust je relevantan tek kada znamo od koje stvarne cijene je izračunat.

3. „Samo danas“ stvara pritisak da prestanemo razmišljati

Odbrojavanje vremena ima vrlo jasnu svrhu.

Ako ponuda traje još 14 minuta, nemate osjećaj da možete zatvoriti stranicu, razmisliti do sutra i uporediti druge opcije.

Ograničeno vrijeme povećava osjećaj hitnosti.

Umjesto pitanja „treba li mi ovo?“, mozak prelazi na pitanje „hoću li propustiti priliku?“

To je velika promjena.

Jer više ne procjenjujemo proizvod, nego potencijalni gubitak.

4. „Ostala su samo dva komada“ aktivira osjećaj oskudice

Ljudi često veću vrijednost pripisuju stvarima za koje vjeruju da su rijetke ili ograničene.

U psihologiji se to opisuje principom oskudice.

Zato poruke poput „još samo 2 na stanju“, „posljednja prilika“ ili „velika potražnja“ mogu povećati želju za kupovinom.

Čak i kada proizvod prije nekoliko minuta nismo smatrali naročito važnim.

Naravno, ograničena zaliha ponekad je sasvim stvarna.

Problem nastaje ako poruku o oskudici automatski zamijenimo zaključkom da je proizvod zato i kvalitetan ili povoljan.

To nisu iste stvari.

5. Drugi kupci mogu postati dokaz da „vrijedi“

„500 ljudi danas je kupilo ovaj proizvod.“

„Najprodavaniji artikl.“

„Trenutno ovo gleda 37 osoba.“

Takve poruke koriste princip društvenog dokaza.

Kada nismo sigurni šta trebamo odabrati, ponašanje drugih ljudi može nam poslužiti kao prečica.

Ako svi kupuju, vjerovatno postoji razlog.

Ali popularnost ne znači automatski da proizvod odgovara baš nama.

Hiljade ljudi mogu kupiti televizor koji je odličan za gledanje filmova, a loš za vaše potrebe kao gejmera.

Najjednostavnije pitanje koje može zaustaviti impulzivnu kupovinu

Prije nego što kliknete „kupi“, pokušajte ukloniti popust iz jednačine.

Postavite sebi pitanje:

Da ovaj proizvod košta upravo ovu konačnu cijenu, ali bez prekrižene stare cijene i oznake „-70%“, bih li ga i dalje želio?

Ako je odgovor ne, možda ne kupujete proizvod.

Kupujete osjećaj da ste uhvatili dobru priliku.

Popusti nisu sami po sebi trik

Naravno, stvarni popusti postoje i mogu biti odličan način da kupite nešto što ste već planirali.

Problem nastaje kada veličina popusta postane važnija od toga treba li vam predmet i je li konačna cijena stvarno dobra.

Najveća ušteda nije proizvod s oznakom „-70%“.

Najveća ušteda ponekad je jednostavno ne potrošiti 60 KM na stvar koju jučer niste ni namjeravali kupiti.