Koliko bi zapravo trebali imati kila na svoju visinu? Ovo je tabela koju svi traže i koja pokazuje idealnu težinu

Koliko bismo zapravo trebali imati kilograma? To pitanje zvuči jednostavno, ali odgovor nije moguće svesti na jednu univerzalnu brojku koja jednako vrijedi za sve ljude iste visine.

Na internetu se često pojavljuju formule koje pokušavaju povezati visinu, godine i tjelesnu građu. Jedna od poznatijih je takozvana Krefova formula, koja uz visinu uzima u obzir i dob te različite tipove tjelesne konstitucije.

Takav proračun može biti zanimljiv kao okvirna procjena, ali ne treba ga posmatrati kao medicinski cilj niti kao dokaz da neko mora imati tačno određeni broj kilograma.

Zdrava tjelesna težina nije jedna precizna cifra, već raspon koji zavisi od građe, mišićne mase, raspodjele masnog tkiva i općeg zdravstvenog stanja.

Kako izgleda popularna Krefova formula?

Osnovna verzija proračuna počinje visinom izraženom u centimetrima. Od visine se oduzima 100, zatim se dodaje desetina godina starosti, a rezultat se množi određenim koeficijentom.

Za prosječnu građu koristi se koeficijent 0,9. Kod sitnije građe rezultat se dodatno umanjuje, dok se kod krupnije konstitucije povećava.

Primjerice, osoba visoka 165 centimetara i stara 30 godina dobila bi okvirnu vrijednost prema toj matematičkoj formuli. Ali upravo riječ “okvirnu” treba zadržati na umu.

Krefova formula za okvirnu idealnu težinu:

(Visina u cm − 100 + godine ÷ 10) × 0,9

Primjer za osobu visoku 170 cm i staru 40 godina:

(170 − 100 + 40 ÷ 10) × 0,9 = 66,6 kg

Ako želiš ubaciti i građu tijela:

sitnija građa: rezultat × 0,9
srednja građa osnovni rezultat
krupnija građa: rezultat × 1,1

Možeš u članku staviti i ovako:

Izračunajte sami: od svoje visine oduzmite 100, dodajte godine podijeljene sa 10, a zatim rezultat pomnožite sa 0,9.

Zašto jedna formula ne može odrediti idealnu težinu?

Dvoje ljudi može imati potpuno istu visinu i težinu, a sasvim drugačiji sastav tijela. Jedna osoba može imati više mišićne mase, druga više masnog tkiva, dok će treća prirodno imati drugačiju koštanu građu.

Zbog toga sama vaga ne daje potpunu sliku. Broj kilograma ne govori gdje se masno tkivo nalazi niti koliko ukupne težine otpada na mišiće.

Upravo je to jedan od razloga zbog kojih stručne smjernice ne koriste Krefovu formulu kao samostalan način procjene zdravlja.

BMI je poznatiji, ali ni on nije savršen

Indeks tjelesne mase, poznat kao BMI, računa se tako što se težina u kilogramima podijeli kvadratom visine u metrima.

Za većinu odraslih osoba BMI između 18,5 i 24,9 obično se koristi kao raspon normalne tjelesne mase, dok vrijednosti od 25 naviše označavaju povećanu tjelesnu masu prema standardnoj klasifikaciji.

Ipak, BMI ne razlikuje mišiće od masnog tkiva. Vrlo mišićava osoba zato može završiti u višoj kategoriji iako nema veliki udio tjelesne masti.

To je razlog zbog kojeg BMI treba posmatrati kao jedan od pokazatelja, a ne kao konačnu presudu o nečijem zdravlju.

Obim struka može dati dodatnu informaciju

Još jedan jednostavan pokazatelj jeste odnos obima struka i visine. Jedno praktično pravilo koje se često koristi jeste da obim struka bude manji od polovine visine.

Osoba visoka 170 centimetara, primjerice, prema tom pravilu nastoji zadržati obim struka ispod približno 85 centimetara.

Ni ovaj podatak nije dijagnoza, ali može dati dodatni uvid u raspodjelu masnog tkiva, posebno u području stomaka.

Godine mijenjaju sastav tijela

S godinama se tjelesna kompozicija može mijenjati čak i kada vaga pokazuje isti broj. Mišićna masa kod mnogih ljudi postepeno opada, dok se raspodjela masnog tkiva mijenja.

Zato dvije osobe iste visine i težine, ali različite dobi, ne moraju imati potpuno isti sastav tijela.

To ipak ne znači da sa svakom decenijom postoji nova “idealna težina” koju morate dosegnuti. Mnogo je korisnije pratiti širu sliku: energiju, kretanje, navike, obim struka i opće stanje organizma.

Ne pretvarajte tabelu u cilj koji morate dostići

Najveći problem s ovakvim formulama nastaje kada ih ljudi shvate kao obavezu. Ako računica pokaže 63 kilograma, to ne znači da je osoba sa 66 automatski nezdrava niti da treba mijenjati prehranu samo zbog tri kilograma razlike.

Tjelesna težina prirodno varira, a individualne razlike su velike.

Posebno nije dobro donositi velike odluke o prehrani ili naglom mršavljenju samo na osnovu jednog internet kalkulatora.

Broj je koristan samo ako ga stavite u kontekst

Krefova formula može biti zanimljiv matematički način da dobijete okvirnu vrijednost. BMI može pomoći u osnovnoj procjeni odnosa visine i težine, a mjerenje struka dodati još jednu informaciju.

Ali nijedan od tih pokazatelja sam ne može opisati cijelo zdravstveno stanje osobe.

Umjesto potrage za jednom “savršenom” brojkom na vagi, korisnije je gledati raspon i način na koji se vaše tijelo mijenja kroz vrijeme.