Izumio je stvar bez koje moderna medicina ne može, zaradio milione, a onda je napravio JEDNU grešku i završio kao siromah na ulici

Danas je gotovo nemoguće zamisliti bolnicu bez rendgenskog snimanja. Prijelomi kostiju, problemi s plućima, stomatološki pregledi i brojne druge dijagnostičke procedure oslanjaju se na tehnologiju čiji je početak vezan za jednog njemačkog fizičara.

Zvao se Wilhelm Conrad Röntgen, a njegovo otkriće promijenilo je medicinu zauvijek.

Ipak, priča o njegovom životu ima neobičan završetak. Čovjek čije je otkriće vrijedilo ogromno bogatstvo nije ga patentirao, novac od Nobelove nagrade dao je za nauku, a pred kraj života veliki dio njegovog imetka nestao je u razornoj njemačkoj inflaciji.

Često se na internetu može pročitati da je Röntgen „zaradio milione, napravio jednu grešku i završio na ulici“. To nije sasvim tačno.

Njegova priča je zapravo još zanimljivija: nije izgubio bogatstvo zato što je napravio glupu poslovnu grešku, nego zato što je svjesno odbio da svoje najvažnije otkriće pretvori u privatni monopol.

Sve je počelo jedne večeri 1895. godine

Röntgen je u novembru 1895. godine radio u laboratoriji Univerziteta u Würzburgu, istražujući električne pojave u vakuumskim cijevima.

Tokom eksperimenta primijetio je nešto neobično. Iako je cijev bila prekrivena tako da svjetlost iz nje nije mogla izlaziti, obližnji fluorescentni ekran ipak je počeo svijetliti.

Röntgen je shvatio da iz uređaja dolazi neka vrsta do tada nepoznatog zračenja koje može prolaziti kroz određene materijale.

Nije znao o kakvim se zrakama radi, pa ih je jednostavno nazvao X-zrake.

U mnogim jezicima kasnije su dobile ime upravo po njemu – rendgenske zrake.

Fotografija ruke koja je obišla svijet

Jedan od najpoznatijih trenutaka u historiji medicine dogodio se kada je Röntgen novom metodom snimio ruku svoje supruge Anne Berthe.

Na snimku su se jasno vidjele kosti njene šake i prsten na prstu.

Za ljude krajem 19. stoljeća prizor je djelovao gotovo nevjerovatno. Prvi put je bilo moguće vidjeti unutrašnjost ljudskog tijela bez operacije.

Medicinski potencijal otkrića bio je ogroman.

Ljekari su ubrzo počeli koristiti X-zrake kako bi pronalazili metke i druge strane predmete u tijelu te lakše otkrivali prijelome kostiju. Tehnologija se proširila nevjerovatnom brzinom, a Röntgen je praktično preko noći postao jedan od najpoznatijih naučnika na svijetu.

Mogao je pokušati zaraditi ogromno bogatstvo

U trenutku kada je postalo jasno koliko je njegovo otkriće važno, Röntgen je mogao pokušati zaštititi ga patentom i finansijski profitirati od njegove primjene.

Nije to učinio.

Smatrao je da naučna otkrića ove vrste trebaju pripadati svima i želio je da se X-zrake mogu slobodno istraživati i koristiti.

Upravo zbog toga naučnici i ljekari širom svijeta mogli su bez patentnih ograničenja razvijati nove uređaje i načine korištenja zračenja.

Odluka je vjerovatno ubrzala širenje jedne od najvažnijih medicinskih tehnologija tog vremena.

Finansijski gledano, međutim, Röntgen se odrekao mogućnosti koja je potencijalno mogla vrijediti ogromne iznose.

Postao je prvi dobitnik Nobelove nagrade za fiziku

Svijet mu je ipak priznao značaj otkrića.

Godine 1901. Wilhelm Conrad Röntgen dobio je prvu Nobelovu nagradu za fiziku u historiji.

Nagrada mu je dodijeljena za izuzetne zasluge u otkriću novih zraka koje su kasnije dobile njegovo ime.

Ali ni taj novac nije odlučio zadržati za sebe.

Univerzitet u Würzburgu navodi da je nagradu od 50.000 švedskih kruna dao univerzitetu kako bi novac služio naučnom istraživanju.

Za čovjeka koji je mogao postati simbol naučnika-preduzetnika Röntgen je imao potpuno drugačiji odnos prema slavi i bogatstvu.

Odbijao je čak i dio počasti koje su mu nuđene i bio poznat kao izrazito povučen čovjek kojem publicitet nije mnogo značio.

A onda je došla inflacija koja je uništila štednju

Njegov finansijski pad nije došao odmah.

Pravi problem pojavio se nakon Prvog svjetskog rata.

Njemačka je ušla u period teške ekonomske krize, a vrijednost novca počela je dramatično padati. Inflacija se početkom 1920-ih pretvorila u katastrofu u kojoj je štednja velikog broja ljudi praktično nestala.

Röntgen nije bio izuzetak.

Biografski izvori navode da je zbog poslijeratne inflacije izgubio svoje skromno bogatstvo, a pojedini izvori njegovo stanje pred kraj života opisuju kao siromaštvo ili gotovo potpun finansijski slom.

Ali detalj da je završio kao beskućnik „na ulici“ nema dobro historijsko uporište.

Posljednje godine proveo je povučeno, između ostalog u svojoj kući u Weilheimu u Bavarskoj.

Njegova „greška“ zapravo nije bila greška

Iz današnje perspektive lako je reći da je Röntgen napravio ogromnu poslovnu grešku jer nije patentirao otkriće.

Da je postupio drugačije, moguće je da bi njegova porodica od tehnologije koja je osvojila svijet stekla veliko bogatstvo.

Ali on svoju odluku očigledno nije posmatrao na taj način.

Nije slučajno zaboravio podnijeti patent niti ga je neko prevario.

Svjesno je odlučio da njegovo otkriće bude dostupno drugima.

Zbog toga je pomalo nepravedno cijelu priču svesti na čovjeka koji je „napravio jednu grešku i ostao bez svega“.

Novac koji je kasnije izgubio nije nestao zato što rendgenske zrake nije patentirao, nego prvenstveno zbog ekonomske katastrofe koja je pogodila Njemačku nakon rata.

Umro je 1923. godine, ali njegovo prezime izgovaramo i danas

Röntgen je umro 10. februara 1923. godine u 77. godini života od raka crijeva.

Iza njega nije ostalo poslovno carstvo izgrađeno na X-zrakama.

Ostalo je nešto mnogo veće.

Njegovo otkriće omogućilo je ljekarima da zavire u ljudsko tijelo bez operacije i postavilo temelje za razvoj savremene medicinske dijagnostike.

Više od 130 godina nakon njegovih eksperimenata, milioni ljudi širom svijeta svakodnevno odlaze „na rendgen“.

Većina pritom vjerovatno ni ne razmišlja o tome da ta riječ nosi prezime čovjeka koji je mogao pokušati zadržati svoje veliko otkriće za sebe – ali je odlučio da pripada svima.