KOLIKO STRUJE POTROŠI KLIMA AKO RADI CIJELI DAN? Račun nije isti na 22 i 26 stepeni

Kada klima zimi radi od jutra do večeri, mnogi očekuju da je račun jednostavno izračunati: ako na uređaju piše 1 kW, za 24 sata potrošit će 24 kWh električne energije.

Kod modernih inverter klima računica uglavnom nije tako jednostavna.

Uređaj ne radi cijeli dan istom snagom. Nakon što zagrije prostoriju, inverter smanjuje snagu i pokušava samo nadoknaditi toplotu koju stan gubi kroz zidove, prozore, vrata i ventilaciju.

Zato dvije identične klime koje rade po 24 sata mogu na kraju mjeseca imati potpuno različitu potrošnju.

A jedan od razloga je temperatura koju ste zadali na daljinskom upravljaču.

Prvo razlikujte snagu uređaja od potrošnje električne energije

Klima označena kao 3,5 kW ne znači nužno da iz električne mreže stalno uzima 3,5 kW.

Tih 3,5 kW najčešće se odnosi na približan toplotni ili rashladni učinak uređaja, dok električna ulazna snaga može biti značajno manja.

Toplotna pumpa, kakva je moderna inverter klima, ne proizvodi svu toplotu direktno iz električne energije poput obične električne grijalice. Ona prenosi toplotu iz vanjskog zraka u prostor.

Zbog toga kvalitetna klima u odgovarajućim uslovima može za 1 kWh potrošene električne energije isporučiti nekoliko kWh toplote.

Koliko tačno zavisi od modela i vanjske temperature.

Koliko onda može potrošiti za 24 sata?

Najjednostavnija formula je:

prosječna električna snaga × broj sati rada = potrošnja u kWh.

Ako klima u prosjeku tokom dana povlači 500 W, odnosno 0,5 kW, za 24 sata potrošnja bi bila oko 12 kWh.

Ako prosjek bude 800 W, govorimo o približno 19,2 kWh.

Ako zbog vrlo hladnog vremena, loše izolacije ili previsoke zadane temperature prosječno troši 1,2 kW, za 24 sata rezultat je oko 28,8 kWh.

To su samo matematički primjeri, a ne obećanje koliko će konkretna klima trošiti.

Najtačniji odgovor dobit ćete mjerenjem stvarne potrošnje uređaja odgovarajućim mjeračem ili kroz aplikaciju ako klima ima pouzdano praćenje potrošnje.

Zašto 22 i 26 stepeni nisu isto?

Zimi stan neprestano gubi toplotu prema hladnijem vanjskom prostoru.

Što je razlika između unutrašnje i vanjske temperature veća, veći je i gubitak toplote.

Zamislimo da je vani 2 °C.

Ako stan održavate na 22 °C, razlika je 20 stepeni.

Ako temperaturu podignete na 26 °C, razlika raste na 24 stepena.

Klima tada mora nadoknađivati veće toplotne gubitke i tokom dana može duže raditi većom snagom.

Zato ideja da klima „ionako radi cijeli dan pa je svejedno je li na 22 ili 26“ nije tačna.

Nije moguće dati univerzalno pravilo koliko će svaki dodatni stepen povećati račun jer rezultat zavisi od izolacije, vanjske temperature, položaja stana, veličine prostora i efikasnosti same klime.

Postavljanje na 30 °C neće brže zagrijati hladnu sobu

Ovo je jedna od najčešćih grešaka.

Dođete u hladan stan, želite 22 °C, ali klimu postavite na 30 °C jer očekujete da će tako „jače povući“ i brže zagrijati prostoriju.

Termostat uglavnom ne funkcioniše kao papučica gasa.

Uređaj će pokušavati doseći zadanu temperaturu, pa previsoka postavka može samo uzrokovati da nastavi grijati i nakon što je prostor već postao ugodan.

Sličan princip vrijedi i kod centralnog grijanja: Energy Saving Trust naglašava da podizanje termostata ne zagrijava dom nužno brže, nego samo postavlja višu ciljnu temperaturu.

Zašto klima ponekad troši više kada je vani hladnije?

Toplotnoj pumpi je teže izvlačiti toplotu iz vanjskog zraka kada temperatura značajno padne.

Efikasnost zato nije jednaka na +10 °C i na -10 °C.

U hladnim i vlažnim uslovima vanjska jedinica povremeno mora pokrenuti i ciklus odmrzavanja, odnosno defrost.

Tokom tog procesa privremeno ne grije prostor na uobičajeni način.

Zbog toga isti stan i ista postavka od 22 °C jednog blagog novembarskog dana mogu zahtijevati osjetno manje energije nego tokom hladnog januarskog dana.

Izolacija može biti važnija od jednog stepena na daljinskom

Klima u dobro izolovanom stanu nakon zagrijavanja može dugo raditi vrlo malom snagom.

U stanu s lošim prozorima, hladnim vanjskim zidovima i velikim gubicima toplote uređaj gotovo stalno pokušava nadoknaditi ono što prostor gubi.

Zato nije dovoljno uspoređivati račune susjeda riječima: „Obojica grijemo 50 kvadrata klimom.“

Stan između dva grijana stana i ugaoni stan na posljednjem spratu nemaju isti toplotni gubitak.

Da li je bolje klimu stalno držati uključenom?

Za inverter klimu često ima smisla održavati relativno stabilnu temperaturu umjesto stalnog ekstremnog zagrijavanja i potpunog hlađenja prostorije.

Ali to ne znači da je energetski besplatno održavati 24 ili 26 °C dok satima nema nikoga kod kuće.

Američko Ministarstvo energetike navodi da niža ciljna temperatura tokom perioda kada toplota nije potrebna smanjuje gubitke energije.

Kod toplotnih pumpi način snižavanja temperature treba prilagoditi sistemu i preporuci proizvođača, posebno kod sistema koji imaju dodatne električne grijače.

Najvažniji broj nije onaj na daljinskom nego kWh na računu

Ako želite stvarno znati koliko vas klima košta, pratite potrošnju u kilovatsatima.

Klima koja radi 24 sata ne mora 24 sata trošiti maksimalnu snagu, ali postavljanje na 26 °C umjesto 22 °C zimi povećava temperaturnu razliku prema vanjskom prostoru i zato u pravilu povećava potrebu za grijanjem.

Najjeftinija temperatura zato nije neka tajna brojka.

To je najniža temperatura na kojoj se vi i ukućani osjećate ugodno, uz što manje toplotnih gubitaka iz stana.