ZNATE DA VAM NEŠTO ŠTETI, A OPET TO RADITE? Aristotel je razmatrao problem koji ni danas nije nestao

Odluka je bila jasna dok ste o njoj razmišljali na miru. Znali ste šta želite promijeniti, imali razloge i mogli ih sasvim uvjerljivo objasniti drugome. Nekoliko sati kasnije ipak ste postupili drugačije.

Poslije toga dolazi poznata rečenica: kako sam to opet uradio kada sam znao bolje? Ona može zvučati kao dokaz da ništa niste naučili, iako problem možda nije u nedostatku objašnjenja.

Razmak između onoga što smatramo dobrim i onoga što zaista činimo zaokupljao je mislioce davno prije savremenih razgovora o navikama i samodisciplini.

Zašto novi savjet ponekad ne donese promjenu

Zamislite da želite završiti važan zadatak prije večeri. Tačno znate šta treba uraditi i zašto je korisno početi na vrijeme. Ipak, u trenutku početka odaberete još jedan video, još jedan poziv ili neki lakši posao.

Dodatno objašnjenje o važnosti organizacije tada možda neće odgovoriti na ključno pitanje: šta se događa baš kada treba započeti? Jesu li zadatak i prvi korak dovoljno određeni? Očekujete li neugodu koju pokušavate odgoditi?

Takva pitanja ne služe traženju izgovora. Pomažu da konkretan postupak razložite preciznije nego općom ocjenom da nemate karakter ili da ste uvijek isti.

Odluka u miru i odluka usred iskušenja

Možete se prisjetiti situacije u kojoj ste ujutro namjeravali izbjeći novu raspravu, a navečer odgovorili na provokaciju. Između plana i postupka pojavili su se umor, ljutnja ili želja da odmah uzvratite.

To ne znači da nemate odgovornost za izgovoreno. Znači da za razumijevanje trebate opisati i trenutak postupanja, a ne samo razumnu odluku koju ste donijeli ranije.

Posebno je važno razlikovati ono što zaista želite od onoga što ste sebi propisali zato što se očekuje. Teško je procjenjivati dosljednost plana čiji cilj nikada niste ozbiljno prihvatili.

Druga korisna razlika je između zadatka koji ne želite i koraka koji ne znate kako započeti. U prvom slučaju možda trebate preispitati dogovor i cilj. U drugom vam mogu nedostajati informacije ili jasnija priprema. Isti vidljivi rezultat, poput odgađanja do večeri, ne otkriva sam po sebi koja se teškoća pojavila.

Aristotelovo pitanje o akrasiji

U sedmoj knjizi Nikomahove etike Aristotel razmatra akrasiju, odnosno postupanje protiv vlastitog boljeg suda. Ispituje kako čovjek može imati znanje i ipak ne postupati u skladu s njim.

Važna je razlika između posjedovanja nekog znanja i njegovog stvarnog korištenja u trenutku odluke. Aristotel analizira i ulogu osjećanja te način na koji se opći sud odnosi na konkretnu situaciju.

To je filozofska rasprava o djelovanju, a ne savremena dijagnoza. Njena praktična vrijednost može biti u tome da nas usmjeri prema preciznom pitanju: šta nam je bilo prisutno u pažnji onda kada smo postupili suprotno planu?

Promjena koja se može provjeriti u sljedećoj situaciji

Ako stalno odgađate početak rada, možete unaprijed izdvojiti prvi mali zadatak i pripremiti materijal. Ako ulazite u istu raspravu, možete smisliti rečenicu kojom ćete zatražiti pauzu prije odgovora.

Potom provjerite šta se zaista dogodilo. Nije dovoljno da novi plan zvuči dobro dok ga čitate. Korisno je vidjeti može li se primijeniti u okolnostima u kojima se prethodni plan raspao.

Jedan propust ne mora postati konačna procjena vaših sposobnosti. Istovremeno, odgovornost podrazumijeva da se vratite posljedicama i pokušate popraviti ono što možete.

Aristotelova rasprava ostavlja izazov i za današnjeg čitaoca: kada sljedeći put kažete da sve već znate, možete li imenovati i šta ćete uraditi u tačno onom trenutku kada znanje obično ostane po strani?