VEĆINA LJUDI POGREŠNO TUMAČI BROJEVE NA RADIJATORU: Evo šta zapravo znači trojka i zašto nije uvijek bolje okrenuti na peticu

Kada je u stanu hladno, mnogi automatski okreću ventil na radijatoru do broja pet vjerujući da će se prostorija tako zagrijati mnogo brže.

Ako imate termostatski radijatorski ventil, to uglavnom nije način na koji on funkcioniše.

Brojevi od jedan do pet na takvom ventilu ne označavaju koliko će radijator biti vruć niti predstavljaju „jačinu grijanja“. Oni približno određuju temperaturu prostorije koju će ventil pokušati održavati.

Zato trojka na mnogim termostatskim ventilima odgovara temperaturi od približno 20 stepeni Celzijusa, dok petica može značiti oko 26 do 28 stepeni. Tačne vrijednosti zavise od proizvođača i modela, pa je najbolje provjeriti uputstvo svog ventila.

Šta se događa kada ventil postavite na trojku?

Termostatski ventil ima senzor koji reaguje na temperaturu zraka oko sebe.

Ako je ventil podešen na trojku, a prostorija je hladnija od zadate temperature, otvorit će protok tople vode kroz radijator.

Kako se prostorija zagrijava i približava željenoj temperaturi, ventil počinje smanjivati protok.

Kada temperatura dostigne približno zadanu vrijednost, protok se dodatno ograničava.

Radijator tada može postati mlak ili čak hladan, iako je grijanje uključeno.

To nije nužno znak da nešto ne radi. Upravo suprotno – termostatski ventil možda radi tačno ono što treba.

Kada se prostorija ponovo ohladi, ventil se automatski otvara i kroz radijator ponovo prolazi više tople vode.

Zašto petica neće nužno brže zagrijati hladnu sobu?

Ovdje nastaje najčešća zabuna.

Ako je u sobi 15 stepeni, a ventil je podešen na trojku koja odgovara približno 20 stepeni, ventil će već biti dovoljno otvoren da radijator grije.

Okretanjem na peticu ne govorite radijatoru: „Grij duplo jače.“

Govorite mu otprilike: „Nastavi grijati sve dok prostorija ne dostigne znatno višu temperaturu.“

Zato će petica prije dovesti do pregrijavanja prostorije nego do nekog čudesno bržeg zagrijavanja.

Slično pravilo vrijedi i za glavni sobni termostat: postavljanje mnogo više temperature ne znači da će sistem nužno brže zagrijati kuću.

Šta približno znače brojevi od 1 do 5?

Vrijednosti nisu potpuno iste kod svih proizvođača, ali kod mnogih klasičnih termostatskih ventila mogu izgledati približno ovako:

1 – oko 12 do 14 °C
2 – oko 16 do 17 °C
3 – oko 20 °C
4 – oko 23 do 24 °C
5 – oko 26 do 28 °C

Simbol pahuljice ili zvjezdice obično predstavlja zaštitu od smrzavanja. Tada ventil nije potpuno isključen, nego može omogućiti grijanje ako temperatura prostorije padne veoma nisko.

Ove brojke treba posmatrati kao približne. Energy Saving Trust naglašava da brojevi na termostatskim ventilima ne odgovaraju potpuno istoj temperaturi kod svakog modela.

Ne mora svaki radijator u kući biti podešen isto

Jedna od glavnih prednosti termostatskih ventila upravo je mogućnost da različite prostorije držite na različitim temperaturama.

Dnevna soba u kojoj provodite nekoliko sati može zahtijevati višu temperaturu od hodnika ili prostorije koju rijetko koristite.

U spavaćoj sobi nekim ljudima odgovara nešto niža temperatura, dok kupatilo tokom korištenja može biti ugodnije kada je toplije.

Zato nema mnogo smisla automatski postaviti svaki ventil u kući na peticu.

Praktičniji pristup je pronaći najnižu postavku na kojoj vam je u konkretnoj prostoriji ugodno.

Zavjese mogu „prevariti“ ventil

Termostatski ventil mora moći osjetiti stvarnu temperaturu zraka u prostoriji.

Ako je prekriven debelom zavjesom, namještajem ili ukrasnom maskom radijatora, oko senzora se može stvoriti topliji džep zraka.

Ventil tada može zaključiti da je prostorija dovoljno zagrijana i smanjiti protok, iako je u ostatku sobe još hladno.

Zbog toga oko termostatske glave treba omogućiti normalno strujanje zraka.

Najveća greška je stalno okretanje od nule do petice

Termostatski ventil je napravljen upravo zato da temperaturu reguliše automatski.

Kada pronađete postavku koja vam odgovara, obično nema potrebe da ga svakih pola sata okrećete.

Ako vam je na trojci ugodno, ostavite ga na trojci. Ventil će sam smanjivati i povećavati protok tople vode kako se temperatura prostorije mijenja.

Petica nije „turbo režim“ radijatora. Ona samo postavlja znatno višu ciljnu temperaturu.

Zato pravilno korištenje ventila može značiti ugodniju temperaturu bez nepotrebnog zagrijavanja prostorija koje vam ne trebaju biti toliko tople.

Sljedeći put kada vam radijator na trojci postane hladan, nemojte ga odmah okrenuti do kraja. Prvo pogledajte koliko je zapravo toplo u prostoriji – možda je termostat već uradio upravo ono zbog čega je ugrađen.